1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Devizne rezerve za radna mjesta - dobar ili jalov posao?

Odluka guvernera Hrvatske narodne banke Rohatinskog da iz deviznih rezervi otpusti 6,3 milijardi kuna za pomoć gospodarstvu, otvorila je cijeli niz pitanja. Jedno od najvažnijih je: može li to donijeti nova radna mjesta?

default

Je li se Željko Rohatinski upustio u političku utakmicu u HSLS-ovom dresu, o čemu se već dulje nagađa? Je li povezano smanjenje devizne pričuve i gotovo identični iznos ponude poduzetnika Ivice Todorića za slovenski trgovački lanac Mercator? Zašto je, zapravo, preko Todorićeve marketinške tvrtke sazvana pa otkazana pres-konferencija 30-tak najvećih hrvatskih poduzetnika, najavljena kao potpora toj guvernerovoj odluci? Je li cijela priča dokaz potpune nemoći Vlade da vodi Hrvatsku? Sva ta pitanja nameće odluka guvernera HNB-a o otpuštanju više milijardi kuna iz deviznih rezervi.

Banski dvori

Jesu li Banski dvori bili na vrijeme informirani o planovima Rohatinskog?

U uređenim državama guverner središnje banke odluku o smanjenju deviznih rezervi ne bi donio bez konzultacija s Vladom, odnosno Ministarstvom financija. U Hrvatskoj je Narodna banka pozicionirana maltene kao četvrta poluga vlasti, no kako ističe SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić "malo je neuobičajeno da o ovako važnim mjerama Vlada ipak nije bila na vrijeme informirana". Tvrdilo se kako je odluka donesena nakon konzultacija s bankarima i poslodavcima, no i to je kasnije demantirano.

Koliko "košta" jedno radno mjesto?

Preskočimo li raznorazna nagađanja o motivima i vremenu donošenja guvernerove odluke, ostaju dvojbe može li se doista otvoriti više tisuća radnih mjesta, kako je obrazloženo puštanje 850 milijuna eura na tržište. Ekonomski analitičar Branimir Lokin tvrdi da je to u teoriji moguće. "Obično se računa po konstantama da je radno mjesto oko 50 tisuća eura, pa onda se iz toga izvodi nekih 20-tak tisuća ljudi. U svakom slučaju, to bi bio jedan značajan poticaj, a i ta sredstva su značajna sredstva.“, ističe Lokin.

Svoj je potez sam Rohatinski objasnio nastojanjem da se potakne ulaganje u nove projekte koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance. Procjenjuje se da bi to bila ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu, no nitko ne može jamčiti da će taj novac doista završiti u tzv. realnom sektoru. Stručnjaci smatraju kako će mnoge tvrtke taj novac, dobiju li ga, iskoristiti za saniranje starih problema, jer, tvrde, opća nezaposlenost neće se riješiti financijskim injekcijama u gospodarstvo. Postoji bojazan da bi i guvernerova mjera mogla završiti slično kao i Vladini modeli A i B, za što neiskorišteno još uvijek leži dvije milijarde kuna.

Pokušaj vraćanja bankovne likvidnosti

Za SDP-ovog stratega Grčića, usprkos svim dvojbama, to je pozitivna inicijativa jer misli "da u ovom trenutku gospodarstvu treba novac, treba mu svježi kapital i, naravno, niža kamatna stopa". No, njegov stranački kolega Ljubo Jurčić ne vjeruje u niže kamate dok se ne smanje tzv. premije rizika i poveća kvaliteta projekata čije se financiranje traži.

Ljubo Jurčić

Ljubo Jurčić

Odluka guvernera Željka Rohatinskog da snizi stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze na 17 posto za dio je ekonomista tek pokušaj povećanja bankovne likvidnosti, a ne izravna injekcija gospodarstvu. "HNB je dao novac u ruke bankarima, a oni ga mogu dati kome god hoće. Ovo je nekorektno tumačenje odluke HNB-a čija je monetarna politika upravo bila dijelom problema s kočenjem kreditiranja gospodarstva. Da su htjeli ciljane kredite, koristili bi druge mehanizme poput otkupa mjenica od korisnika kredita, čime bi se mogla odrediti destinacija plasmana.", izjavio je Ljubo Jurčić.

Popularni "Roha"

Poduzetnici pak pozivaju na korjenito mijenjanje ekonomske politike u suradnji svih državnih institucija. I pritom ističu kako je u zadnje vrijeme u državnom sektoru zaposleno tri tisuće ljudi, dok je realni sektor, što financira te iste zaposlene, ugasio 80 tisuća radnih mjesta.

I poduzetnici i analitičari sumnjaju da će povećanje novca za kredite dovesti do smanjenja kamata. A to potvrđuju i službene izjave Hrvatske udruge banaka i Zagrebačke banke. "Ovom se mjerom smanjuje regulatorni trošak koji je jedna od komponenti formiranja kamatnih stopa, što znači da se otvara prostor za njihovo daljnje spuštanje, ali značajniji pad kamatnih stopa uslijedit će kad se smanje i ostale ključne komponente - rizik zemlje i rizik dužnika", poručuju iz Hrvatske udruge banaka. Zbog svega toga, kategoričan je Jurčić, potez HNB-a je s makroekonomskog gledišta potpuno nerazuman, jer u bankama ima dovoljno novca za kreditiranje gospodarstva.

Dio javnosti ipak u potezu guvernera vidi nagovještaj političkih ambicija Rohatinskog koji kod građana uživa povjerenje i popularnost. Prema novijim anketama, guverner je prvi na ljestvici osoba koje mogu izvući zemlju iz krize. O Rohatinskom kao kandidatu za premijera lani se naveliko raspravljalo, ali je špekulacije da bi mogao voditi HSLS na izborima Rohatinski sam demantirao.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Dunja Dragojević

Preporuka uredništva