1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Deutsche Bank ne želi biti na stupu srama

Novi dvojac na čelu Deutsche Bank ovog četvrtka (31.1.) objavljuje svoj prvi godišnji obračun. No i pored brojki, mnogo je zanimljivije kako se ta banka želi obračunati s "teretom prošlosti" i racijama policije.

ARCHIV - Die Zentrale der Deutschen Bank in Frankfurt am Main, aufgenommen am 31.07.2012. Das schönste und innovativste Hochhaus der Welt wird alle zwei Jahre in Frankfurt ausgezeichnet. Unter den fünf Favoriten ist diesmal kein einziger aus Europa, allerdings werden die aufwendig ökologisch sanierten Türme der Deutschen Bank in Frankfurt eine besondere Anerkennung erhalten, Foto: Arne Dedert/dpa (zu dpa «Fünf Favoriten wetteifern um den 5. Internationalen Hochhauspreis» vom 12.11.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++

Deutsche Bank Gebäude

Jürgen Fitscher i Anshu Jain, dvojac na čelu najveće njemačke novčarske institucije su obećali kako će "učiniti sve da bi se savladao teret prošlosti". U tom pismu suradnicima banke uoči Nove godine se prije svega ne misli na poslovne rezultate i na moguć gubitak kojeg će morati objaviti ova banka, nego na "promjenu kulture" te banke prema svojim mušterijama i javnosti uopće. S druge strane, i ponašanje novih čelnika Deutsche Bank je u prvoj godini bio sve prije nego uzoran.

Dvojac na čelu Deutsche Bank, Jürgen Fitschen i Anshu Jain

Dvojac na čelu Deutsche Bank, Jürgen Fitschen i Anshu Jain

Sredinom prosinca, dok su novi upravitelji tek pola godine bili na čelu banke, u središtu Deutsche Bank nije baš izgledalo kako se događa "promjena kulture". Na desetke policijskih vozila i stotine službenika su provodili raciju u uredima banke, pod optužbom sudjelovanja u utaji poreza, pranju novca i izbjegavanju krivične odgovornosti.

Istraga se vodi i protiv jednog od čelnika banke, Jürgena Fitschena koji se zbog "predstave" koju je provela policija u banci, požalio predsjedniku vlade pokrajine Hessen. On se isprva - i bez osobite iskrenosti - ispričao, ali je ubrzo kasnije povukao i takvu ispriku. Jer ostaje utisak kako banka želi stajati povrh bilo kakvih zakona. Kakva li je to "promjena kulture" o kojoj se govori?

Banke žele povratak u društvo

Fitschen pak tvrdi kako doista želi da ta banka postane nešto drugo od onoga kakav glas je stekla - zaštitnica bogatih koja neće oklijevati učiniti sve što treba da bi napunila njihove i svoje već ionako prepune džepove.

"Banke se moraju vratiti u središte društva", objavio je Fitschen dok je prošle jeseni predstavljao strategiju "2015 plus" Deutsche Bank. Banke se "ne smiju pretvoriti u instituciju na rubu društva koje se možda bolje treba izbjegavati, ako ih se doista baš ne treba." Banke su, filozofira direktor, već po prirodi posrednici, naime između štediša i onih koji trebaju kredite. A u kulturu Deutsche Bank spada i poruka mušterijama kako ta banka vlada svojim i njihovim poslovima "i da to radimo na način koji je u ozračju povjerenja."

Policijska vozila pred bankom

Ovo nipošto nije prizor koji ulijeva 'povjerenje'

Središte društva, posrednik, kultura povjerenja... Sve su to visoki ciljevi koji moraju trpjeti dok se ta banka bavi teretima koje je nakupila u svom postojanju. Teretima i u doslovnom, financijskom smislu: oko 122 milijardi eura u vrijednosnicama koje su se nazivale "otrovnima". Ona ih je prebacila u neku vrstu vlastite "loše banke" i te institucije se sad želi riješiti.

Koja korist od suradnje sa "štetočinama"?

Naravno, jedino rješenje je prodaja - i to prodaja gdje će banka još dati novac kupcu. Zainteresiranih zapravo ima više nego što želimo uopće znati: to su hedge-fondovi i drugi investitori na sivom tržištu kapitala na kojem nema baš previše pravila. Gdje će na kraju završiti ti dugovi, teško je uopće i reći tako da se niti predsjednici njemačkog državnog ureda za nadzor financijskih institucija BaFin baš ne dopada takva transakcija. "Tu ćemo malo toga dobiti, ako čak donekle potičemo izvlačenje takvih problema na tržišta koja su slabo ili čak nikako nisu regulirana", izjavila je čelnica ureda Elke König.

Predsjednica BaFina Elke König

König: 'Nisam sigurna da smo time nešto dobili'

Ali što da banka drugo učini ako se želi "riješiti tereta prošlosti"? Tako se čini ono što tržište omogućuje da se čini. Ostaje li tu onda prostora za "novu kulturu" kakva se obećava? U svakom slučaju, poticaji da se i uz velik rizik brzo zaradi novac bi trebali nestati iz sustava obračuna plaća zaposlenih u banci. Ali banka ostaje banka, a niti drugi šef banke, Anshu Jain nije baš izrazio osobitu potrebu Deutsche Bank baš potpuno okrenuti naglavačke: "Mi nemamo osjećaj da banka treba revoluciju", izjavio je u Frankfurtu prošle godine.

Promjena bez revolucije?

Jain je zapravo bio zaposlenik Deutshe Bank koji je osobno pomogao stvoriti sektor investicijskog bankarstva njemačke financijske institucije u Londonu. Od toga niti danas ne bježi. A niti rezultati koji se predstavljaju ovog četvrtka (31.1.) neće baš pokazati "novu kulturu" ove banke.

Jer tereta ima mnogo i on je previše težak, smatra Stefan Bongardt, analitičar Independent Research. Podsjeća da je, osim spomenute "Bad Bank", problem i globa i odšteta za manipulacije kamatnim stopama kod Libora i Euribora, a tu je i neslavna uloga banke u propasti medijskog carstva Lea Kircha. "Ako doista sve krene po zlu", smatra Bongard; "onda neće začuditi negativni rezultat posljednjeg kvartala".

Prosvjedi pred podružnicom Deutsche Bank

Povjerenje građana u banku je u međuvremenu - gotovo na nuli.

Dioničare banke može tješiti činjenica kako je mnogo od tog starog tereta, teret koji je nastao u konkretnom slučaju i ne potječu od čitave strukture koja je djelovala na krivi način. Ali na toj strukturi je Deutsche Bank počivala i vjerovala i prije i za vrijeme financijske krize - i ipak ima razloga da BaFin istražuje optužbu kako je ta banka pomogla u manipulaciji referentnih kamatnih vrijednosti Libora i Euribora. A njemačke pokrajine Saska, pokrajinske banke Bavarske, Baden Württemberga i drugih banaka tuže Deutsche Bank kako ih je prevarila prilikom prodaje propalih vrijednosnica.

Utoliko se može reći kako nema prostora za novu kulturu u banci koja ipak ne želi revoluciju.

Preporuka uredništva