1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Desni populist Hofer ipak izgubio

Kao svoju najvažniju zadaću novi austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen naveo je gospodarske reforme koje će zemlji donijeti nova radna mjesta i tako ujediniti izuzetno različite političke tabore.

Alexander Van der Bellen

Alexander Van der Bellen

Predsjednička izborna utrka u Austriji bila je napeta do posljednjeg trenutka, a na kraju je o novom austrijskom predsjedniku odlučilo svega nešto više od 30.000 glasova. Pravo glasa ima 6,4 milijuna građana. Nakon što je jučer tijekom dana prebrojano i 700.000 glasova poslanih poštom, kandidat stranke Zelenih Alexander Van der Bellen je s 50,3 posto dobivenih glasova izašao kao pobjednik, dok je gubitnik Norbert Hofer, kandidat Slobodarske stranke Austrije (FPÖ), izbornu utrku završio s 49,7 posto glasova.

Ovako tijesan ishod predsjedničkih izbora na vidjelo je iznio stvaranje dvaju potpuno različitih, ali i podjednako velikih političkih tabora u Austriji. Tako se u mnogim komentarima moglo čuti kako zemlja nikada do sada nije bila tako podijeljena: na obrazovane, grad i žene koji su većinski glasovali za Van der Bellena, te na one s manje obrazovanja, selo i muške, koji su opet prema izbornim analizama većinski glasali za Norberta Hofera.

Ujediniti zemlju

Novi austrijski predsjednik je u svom prvom obraćanju javnosti rekao kako ova dva tabora želi ujediniti, te svakako želi biti predsjednik svih Austrijanca. „Ovih 50 prema 50 posto su dvije polovice koje čine Austriju. Na to se može gledati i tako da se kaže 'ja sam jednako bitan kao ti, a ti si jednako bitan kao ja'“, rekao je Van der Bellen.

Kako bi se razlike koje su došle do izražaja u predizbornoj kampanji nadvladale, novi austrijski predsjednik založio se za privredne reforme koje bi zemlji donijele nova radna mjesta. Njegova velika nada u tom smislu je novi austrijski kancelar, socijaldemokrat Christian Kern, koji je na ovom mjestu zamijenio Wernera Faymana, za čijeg je mandata u prvom krugu predsjedničkih izbora socijaldemokratski kandidat dobio svega 11,6 posto glasova. „Raduje nas što je novi predsjednik europski orijentiran, ali nam je jasna i poruka onih birača koji su birali njegovog protivnika“, rekao je novoizabrani austrijski kancelar Christian Kern.

Norbert Hofer

Norbert Hofer

Vrijeme političkih turbulencija

Podjelu društva o kojoj je zadnjih dana u austrijskoj javnosti bilo riječi, osjetili su i predstavnici zajednice ljudi s prostora bivše Jugoslavije, koja je za ove izbore bila znatno više zainteresirana nego inače, što je još jedan detalj koji ove izbore čini jedinstvenim i neobičnim. Analizirajući spomenuto, predsjednik Saveza Srba u Austriji te aktivist bečkog udruženja Matica srpska, Zoran Aleksić, kaže tako da bi ovi izbori mogli najaviti burnija vremena na austrijskoj, ali i europskoj političkoj sceni. „Nitko od nas se nije želio naći u ovakvoj situaciji, ali zemlja jest podijeljena, na selo i grad, na obrazovane i neobrazovane, na otvorene i zatvorene, na zadovoljne i nezadovoljne. Selo hoće da se zaštiti od nekih civilizacijskih trendova koji mu se ne sviđaju, grad je u svojoj prirodi otvoreniji i liberalniji. Sada bi bilo najvažnije da ta dva tabora pronađu način da civilizirano razgovaraju, da ne bi došlo do nekih drugih načina da se protivnicima objašnjava vlastito mišljenje, u ovako napetim situacijama se svašta može dogoditi“, smatra Aleksić.

Filip Zloušić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Austrija u Beču, drži da do velikih promjena u austrijskom društvu nakon ovih izbora ipak neće doći, ali da je rezultat izbora jasna poruka velikim narodnim strankama sa socijalnim predznakom i uopće političkom i medijskom establišmentu. „Nisam od onih koji se predaju euforiji i mislim da se ništa znatno neće promijeniti. Mi ne živimo u predsjedničkom sustavu, zakone i dalje donosi parlament. Možda će se i to mijenjati, moguće je, ali za sada je tako. Osobno imam zamjerke i jednom i drugom kandidatu. Posebno bih izdvojio zloupotrebu unutarnjo-političke situacije u zemlji iz koje dolazim od strane Norberta Hofera i njegove stranke. Naime oni se neprimjereno miješaju u unutarnje stvari države Bosne i Hercegovine podržavajući samostalnost jednog bosanskohercegovačkog entiteta. To je u međunarodnom državnom pravu nemoguće. Moguće je da će gospodin Hofer na osnovi toga dobiti izvjestan broj glasova naših ljudi ovdje u Austriji. No oni možda ne znaju da ta njegova verbalna podrška ne pije vode. Općenito bih rekao da je politika u Austriji još na zadnjim izborima dobila jednu veliku pljusku. Očito su se političari i mediji udaljili od naroda pa se sada realno stanje kao iznenada pokazuje drugačijim“, kaže Zloušić.

Fahra Salihović-Hajdarević, predsjednica udruženje Srebrenica Beč, smatra da je najveću podjelu unutar biračkog tijela donijelo ipak „širenje straha prema svemu drugom i drugačijem“, a od strane predstavnika austrijske Slobodarske stranke. „Širenje straha od drugog i drugačijeg, od terorizma i islama, a od strane stranke iz čijih se redova negiraju zločini nad Židovima i iz koje svako malo dolaze izjave koje potpiruju rasnu i vjersku mržnju, podijelilo je zemlju. Bilo je također propusta u politici prema izbjeglicama i azilantima, što se osjetilo na broju dobivenih glasova kada su u pitanju stranke za koje konkretno mi iz BiH uglavnom dajemo svoj glas“, kaže Salihović-Hajdarević.

Austriju istovremeno potresaju brojni financijski skandali, dodaje ona, kupovna moć građana je oslabila, pa se traži krivac, a birači očigledno kažnjavaju austrijske socijaldemokrate. „Ali to nije ispravno, i okrenuti se pogrešnim vrijednostima iz prošlosti je kardinalna greška i neprihvatljivo za nekog tko stremi pravim i istinskim vrijednostima socijalne pravde, demokracije i jednakosti u svim oblastima života“ smatra Fahra Salihović-Hajdarević, predsjednica udruženja Srebrenica Beč.

Izbjeglice

Nesnalaženje (ne samo) austrijske vlasti u izbjegličkoj krizi ojačalo je desne populiste

Austrijski građani podrijetlom iz bivše Jugoslavije nadaju se tako da će se velike narodne stranke sa socijalnim predznakom ipak vratiti svojim osnovnim vrijednostima, te uz novog kancelara na idućim parlamentarnim izborima imati možda više uspjeha nego na ovim predsjedničkim.

Europski trend

No slabljenje tradicionalnih političkih stranaka i jačanje populističkih, nije simptomatično samo za Austriju, već za gotovo cijelu Europu, smatra bečki politolog Vedran Džihić i dodaje da predsjednički izbori u Austriji upućuju na jedan znatno širi fenomen. "Austrijska politika i podjela društva je paradigmatična za veliki dio Europe. S jedne strane su stranke populističke desnice koje nude jednostavna i većinom nacionalna rješenja za kompleksne globalne probleme, koje potiču strahove i teže za političkim sustavom autokratskog tipa. S druge strane se nalaze tradicionalne političke stranke, koje baštine liberalizam i njeguju vrijednosti pravnih europskih država, ali koje sve teže pronalaze odgovore na centralna pitanja današnjeg doba", objašnjava Džihić.

Kako osigurati radna mjesta i socijalni mir a ne kratiti socijalne beneficije, kako se suočiti sa sigurnosnim izazovima a sačuvati otvorenost društava, kako integrirati velike migrantske populacije a ne podleći resentimanima - u Europi je sve manje solidarnosti a sve više podjela i ideoloških zaoštravanja, dodaje on. "Austrija je s ovim 50-50% rezultatom indikativna za ove nove fenomene", tvrdi bečki politolog Vedran Džihić.

Preporuka uredništva