1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Deseta Manifesta ne zazire od tabua

Ovoga vikenda u Sankt Peterburgu počinje 10. izdanje europskog umjetničkog bijenala Manifeste. Unatoč zahtjevima za bojkotom, ona bi mogla biti veliki estetski i društveni događaj - jedan od rijetkih u današnjoj Rusiji.

Hermitage

Hermitage

Manifesta je bijenale suvremene umjetnosti koje nema fiksno mjesto održavanja. Od 1996. obilazi Europu i tematizira na dvogodišnjoj izložbi društvene i gospodarske "pukotine". Tako je 2006. godine održana u podijeljenom ciparskom gradu Nikoziji (sjever turski, jug grčki dio) 2010/2011. u gospodarski posrnulom španjolskom gradu Murciji. Sada (od 28.6.) se po prvi put se održava na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza - u Sankt Peterburgu.

Glavna izložbena lokacija je - što će neke koji poznaju koncept ranijih izdanja Manifeste iznenaditi - Hermitage, najvažniji hram umjetnosti u Rusiji. Hermitage ovom izložbom suvremene umjetnosti ne želi samo svečano obilježiti 250 godina svog postojanja, nego i poručiti kako ide u korak s vremenom. Prije pet godina je pokrenut program "Hermitage 20/21". Odjel za modernu umjetnost čuvene peterburške adrese vodi ambiciozni mladi kustos Dmitrij Ozerkov.

Kustos koji mora biti i diplomat

Kasper König

Kasper König

Pod geslom "Hermitage: Moderna umjetnost već 250 godina" Ozerkov si je dao u zadatak realizirati nešto veličanstveno u jubilarnoj godini i u tome uživa podršku utjecajnog direktora muzeja Mikhaila Piotrovskog. Tako je došlo do poziva Manifesti u Sankt Peterburg. Kao kustos je pozvan Kasper König koji je 12 godina vodio Muzej Ludwig u Kölnu. "Iskusni stručnjak iz muzejske branše koji zna kako treba biti diplomatičan s kompliciranim organizmom Hermitagea", kaže Ozerkov.

Tek što je Kasper König potpisao kustoski ugovor, promijenila se politička situacija u Rusiji: gotovo istovremeno s potpisivanjem ugovora donesen je novi zakon protiv homoseksualaca. "U tom trenutku mi je postalo jasno da radim u zemlji u kojoj nema civilnog društva", rekao je König za DW.

Pozivi na bojkot

Dva puta su umjetnici pozivali na bojkot: u jesen se kustosu otvorenim pismom obratila jedna skupina mladih europskih umjetnika. Autori su u njemu izrazili bojazan da bi jedna renomirana izložba kao što je Manifesta mogla diktatorski vođenoj ruskoj državi popraviti ugled predstavljajući je kao liberalnu. Nedugo nakon početka krize oko Krima i ruski umjetnički kolektiv "Chto delat?", koji je već bio pristao sudjelovati na izložbi, pozvao je na bojkot. U međuvremenu je, međutim, ponovno promijenio mišljenje. Sada će sudjelovati u okvirnom programu s jednim performanceom.

"Bojkot ima smisla samo ako se njime nešto može postići", kaže za DW Ekaterina Degot, ugledna ruska likovna kritičarka. Ali Manifesta je, smatra ona, premali događaj i ruskom predsjedniku je svejedno hoće li se ona održati ili ne.

Matisse mora seliti

Tema koju je zadao Hermitage kao jedan od sponzora glasila je: uspostaviti dijalog između novog i starog. Na izložbi je zastupljeno 50 umjetnika, među njima i klasici kao Gerhard Richter, Joseph Beuys i Ilja Kabakov. Ali i umjetnici mlađe i srednje generacije poput Wolfganga Tillmansa, Katharine Friatsch, Francisa Alysa i Erika van Lieshouta.

Manifesta 10, Francis Alÿs: Draft for Lada Kopeika Project

Manifesta 10, Francis Alÿs: "Draft for Lada Kopeika Project"

Poseban izazov za kustosa je bio povezati dvije izložbene lokacije: staru, glavnu zgradu Eremitagea i novu depandansu preko puta muzejske palače. König je u tu svrhu dao ukloniti neka velika djela Henrija Matissea iz stare zgrade i premjestiti ih u novu. U Matisseovoj prostoriji sada južnoafrička umjetnica Marlene Dumas predstavlja portrete slavnih homoseksualnih umjetnika i intelektualaca među kojima su Oscar Wilde, Petar Čajkovski, Jean Genet. Njezin rad je i kritika spornog zakona protiv homoseksualaca. Među domaćim umjetnicima koji se predstavljaju je performance-umjetnik Vladislav Mamyshev-Monroe koji je umro prošle godine u Sankt Peterburgu. U ruskom gradu na Nevi se tematizira i Ukrajina: ukrajinski fotograf koji živi u Berlinu Boris Mikhailov predstavlja svoj najnoviji projekt - seriju fotografija s Majdana. Alevtina Kahidze, jedna od najpoznatijih istočnoukrajinskih umjetnica, također se predstavlja u Sankt Peterburgu. Iz njega svaki dan telefonira sa svojom majkom koja živi u ratnoj zoni oko Donjecka. Jedno je sigurno: deseta Manifesta ima vrlo ambicioznu lokaciju. I vrlo dobre šanse da postane najkompliciranija u svojoj dvadesetogodišnjoj povijesti.

Preporuka uredništva