1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Deset godina Europske središnje banke

Bivši njemački kancelar Schröder 1998. godine je za Europsku središnju banku rekao kako se radi o “preuranjenom rođenju s komplikacijama”. Danas ESB-ov euro puca od snage, no to nije jamstvo za sve izazove u budućnosti.

Zgrada Europske središnje banke

Europska središnja banka slavi 10 godina postojanja

U Europskoj središnjoj banci rado se prisjećaju s kakvim je rezervama u međunarodnom financijskom svijetu dočekan eksperiment s europskom zajedničkome valutom. Valuta iza koje nije stajala niti jedna država i koja nije imala zajedničku gospodarsku politiku - takav pothvat mnogi su stručnjaci tada osudili na propast.

Teška kategorija financijske politike

Jean Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke

Jean Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke

Euro je u međuvremenu jednako čvrsta valuta kao što je to bila nekada njemačka marka. Kao međunarodno platežno sredstvo euro je drugi po važnosti, odmah iza američkog dolatra. Jean Claude Trichet, šef Europske središnje banke, postao je i vrlo važna i utjecajna osoba u međunarodnom financijskom svijetu, a mnogi ga uspoređuju s predsjednikom američkih saveznih rezervi u Washingtonu. Usponi i padovi

Na desetu godišnjicu ESB-a euro vrijedi 1,56 dolara, samo nekoliko centi ispod iznosa od 1,60 dolara kojeg je dosegao krajem travnja ove godine. Prisjetimo se da je euro 26. listopada 2000. godine doživo svoju najnižu vrijednost od 0,83 dolara. Pohvale od Greenspana

Alan Greenspan

Čak i Alan Greenspan odaje priznanje ESB-u i euru

“Velike rezerve sam imao na početku”, priznao je bivši guverner narodne banke SAD-a Alan Greenspan u svoj autobiografiji. Greenspan nije bio siguran je li funkcioniranje zajedničke europske središnje banke uopće moguće. On danas, deset godina nakon uspješnog postojanja, priznaje da se radi o "neobičnom učinku europskih kolega kojima se do danas divi”. “Euro je stabilna valuta koja je vrlo cijenjena na međunarodnim tržištima”, priznao je i Nobert Walter iz Deutsche Bank. Ublažena kriza američkih nekretnina

U zadnjim financijskim turbulencijama djelatnici ESB-a uspješno su zaštili europski bankovni sustav pružanjem financijskih injekcija u milijardskim iznosima i time spriječili najgore posljedica američke krize nekretina.

Europska središnja banka tiska novčanice i izrađuje kovanice. Ona određuje kamatnu stopu za cijelu eurozonu koja sada ima 320 milijuna stanovnika, a uskoro će se proširiti za još jednu članicu – Slovačku. Euro bije loš glas poskupljenja

Međutim, još je daleko od toga da se Europljani potpuno poistovjećuju sa svojom zajedničkom valutom. Euro je mnogo snažniji od američkog dolara, to možda imponira Europljanima kao turistima, jer sada u New Yorku ili Bostonu mogu vrlo jeftino ići u shopping . No za mnoge građane euro donosi sa sobom i poskupljenja. Tu se stručnjaci mogu truditi i iznositi brojne statistike, ali lošu sliku eura koji sve poskupljuje ne mogu opovrgnuti. Suzbijanje inflacije važnije od konjunkture

Silvio Berlusconi, talijanski premijer

Silvio Berlusconi, talijanski premijer

Prema popisu zadataka najvažnija zadaća Europske središnje banke je stabilnost valute. Konjunktura, a time i radna mjesta, igra sporednu ulogu. Zbog toga pljušte kritike na račun ESB-a ne samo iz redova sindikata i lijevoorijetiranih ekonomista već se među kritičarima nalaze i pojedini šefovi država ili vlada zemalja članica. Primjerice talijanski premijer Silvio Berlusconi ili francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predbacuju djelatnicima Europske središnje banke da svojom politikom visokih kamata i sa snažnim eurom opterećuju europsko gospodarstvo. Francuska već duže vrijeme traži sastavljanje i prave gospodarske vlade EU-a koja bi bila protuteža neovisnoj Europskoj središnjoj banci.

Škakljive kamate

Novčanice eura

Euro je druga valuta na svijetu nakon američkog dolara

ESB se u jedanaestoj godini svojeg postojanja nalazi se u vrlo škaljivoj situaciji i to bez mogućnosti da izvrši politički pritisak. Gospodarski podaci pokazuju pad, zbog toga bi se morale sniziti i osnovne kamate kao što je to slučaju u SAD-u gdje one iznose trenutno dva posto kako bi se potaknuo gospodarski rast. Kako bi suzbijala inflaciju Europska središnja banka bi trebala učiniti upravo suprotno, dakle povećati osnovne kamate. Takav korak imao bi pak katastrofalne posljedice za ekonomije koje su posebno pogođene padom gospodarskog rasta, poput Španjolske i Italije. Zbog toga Europska središnja banka ostaje pri svojoj politici i već godinu dana nije mijenjala osnovne kamate. One i dalje iznose četiri posto.

Postoji nada

Ukoliko dođe do stagflacije, koje se pojedini ekonomisti pribojavaju, a radi se o inflaciji kod istodobnog rasta gospodarstva, to bi predstavljalo ozbiljno iskušenje. Europska središnja banka u takvoj situaciji ne bi mogla ni naprijed ni natrag. Svako povećanje ili sniženje kamata imalo bi negativne posljedice, ili za inflaciju ili za konjukturu. Ipak, još se nadaju da da će svjetsko gospodarstvo ostati pošteđeno od ovakvog scenarija.

Kako ostvariti utjecaj ESB-a?

Veliki problem kako za euro tako i za ESB je činjenica da doduše postoji jedinstvena monetarna politika, ali i 15 nacionalnih gospodarskih i proračunskih politika. Povjerenik Almunia je nedavno predložio da se snažno prošire ovlasti euro-zone skupine zemalja koju čini 15 ministara financija zemalja. Tako bi ministri odlučivali ne samo o politici financija i proračuna već i šire, na primjer imali bi mogućnost intervencije kod plaća ili cijena nekretnina.

Kako do prave težine na međunarodnoj pozornici?

Jean-Claude Juncker, premijer Luksemburga i predsjednik eurozone

"Mister euro" - Jean-Claude Juncker

Problem je i u tome što euroskupina kao politički blok uopće ne postoji. Ministri se sastaju i donose odluke koje nisu obvezujuće. Autoritet predsjednika eurozone, luksemburškog premijera Jean-Claude Junckera, temelji se na njegovom iskustvu najstarijeg premijera jedne zemlje članice. Tek kada stupi na snagu Sporazum iz Lisabona (planirano za 1.1.2009.) euroskupina po prvi puta dobiva i pravnu težinu i zakonsku osnovu. Ipak, ostaje problem u tome što eurozona na globaloj sceni, primjerice kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ne govori jednim glasom. Monetarna unija na takvom skupu odaje vrlo žalosnu sliku, priznaje Junkcer i zahtjeva zajedničko sjedište svih zemalja eurozone pri MMF-u.

Preporuka uredništva