1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Deset godina širenja NATO-a na istok

12. ožujka 1999. godine važan je datum u europskoj povijesti. Toga su dana Češka, Poljska i Mađarska kao prve istočnoeuropske države postale članice NATO-a. Što im je to donijelo?

Češki vojnici 12.3.1999. u Pragu dižu zastavu NATO-a

Češki vojnici 12.3.1999. u Pragu dižu zastavu NATO-a

Nakon pada komunizma u Europi 1989. i 1990. godine većina bivših komunističkih zemalja počela je težiti članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. Ulazak u EU potrajao je nešto duže, ali je zato za tri kandidatkinje Sjevernoatlantski savez vrlo brzo otvorio svoja vrata. 1997. godine tadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana prenio je dobru vijest: "Danas su šefovi država i vlada odlučili da će pozvati Češku, Mađarsku i Poljsku na pregovore o prijamu u NATO."

Vatromet u Varšavi

Veselje u novim članicama je bilo veliko

Dvije godine kasnije, 12. ožujka 1999., te su države postale punopravne članice. One su vrlo brzo pokazale veliku lojalnost, i to posebno prema Amerikancima, pa su im se tako spremno priključile i u napadu na Irak 2003. godine. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld jasno je pokazao koliko cijeni njihov angažman: "Vi kod Europe mislite na Njemačku i Francusku - ja ne. Mislim da je to stara Europa. Ako danas gledate cijelu NATO-ovu Europu, onda se centar pomiče na istok."

Zabrinutost zbog zatopljavanja odnosa s Rusijom

Zbog savezničke vjernosti Washingtonu Poljska i Češka su kasnije izrazile i spremnost da na svom teritoriju dopuste razmještanje američkog proturaketnog štita. Pri tome su svjesno prihvatile rizik zaoštravanja odnosa s Rusijom. Zbog toga je u Varšavi i Pragu sa zabrinutošću dočekana najava novog američkog predsjednika Baracka Obame da će još jednom razmotriti planove o proturaketnom štitu, kao i očitovanje ministara vanjskih poslova država članica NATO-a ove godine u prilog ponovnom zatopljavanju odnosa s Moskvom. Poljska, Češka i Mađarska, ali i druge bivše članice Varšavskog pakta, u međuvremenu se boje da bi NATO mogao postići neki dogovor s Rusijom na njihov račun.

Američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton sa zastavom NATO-a

Hillary Clinton je pokušala umiriti istočnoeuropske članice

Nova američka ministrica Hillary Clinton pokušala ih je umiriti: "Želimo surađivati sa svim našim saveznicima u NATO-u i podupirati ih. Svjesni smo zabrinutosti zbog dijaloga s Rusijom, bilo između NATO-a i Rusije ili SAD-a i Rusije, koja se pojavila kod određenih nacija na istoku Europe koje su imale dugogodišnje iskustvo s Rusijom." Pri tome se čini da je i same Amerikance iznenadilo koliko je velik strah istočne Europe da bi ponovo mogla postati zalog u podjeli vlasti među velesilama - bez obzira na članstvo u NATO-u.


Autor: Christoph Hasselbach/Andrea Jung-Grimm



Preporuka uredništva