1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Depresivan, euforičan i strastveni ljubavnik – Gustav Mahler

Usprkos hemeroidima, kroničnoj upali mandula i depresijama, Gustav Mahler bio je jedan od najvećih kompozitora neoromantike, tvorac 9 iznimnih simfonija i reorganizator rada u operi.

Gustav Mahler, jedan od najpoznatijih skladatelja s prijelaza neoromantike na modernu

Gustav Mahler, jedan od najpoznatijih skladatelja s prijelaza neoromantike na modernu

Život Gustava Mahlera bio je od samog početka praćen gubicima, nasiljem, depresijama i smrću. Rođen je 7.srpnja prije točno 150 godina u Kalištu, u Češkoj, u jednoj dobrostojećoj židovskoj obitelji u kojoj je smrtnost djece bila izuzetno visoka, čak i za ono vrijeme. Od njegovih 13 braće i sestara svega je njih 5 uspjelo doživjeti mladost. No, najtežu traumu njegovog djetinjstva navodno ipak nije činilo umiranje braće i sestara, već jedna scena koja se odigrala pred njegovim očima u još ranim danima djetinjstva. Njegov je otac naime bio toliko nasilan da je jednom prilikom do te mjere premlatio Gustavovu majku da ona nakon toga više nikada nije bila u stanju hodati bez tuđe pomoći. Od ovog događaja, Mahlera je navodno uspio osloboditi tek u njegovim kasnijim godinama poznati psihoterapeut Sigmund Freud.

Bečki liječnik Sigmund Freud na čijem je kauču ležao i Gustav Mahler

Bečki liječnik Sigmund Freud na čijem je kauču ležao i Gustav Mahler

No, bez obzira na sve, njegovi su roditelji, prije svega majka već vrlo rano u njemu prepoznali iznimni glazbeni talent. Gustav je tako već u dobi od 4 godine započeo s nastavom učenja klavira a već kao desetogodišnjak započeo s održavanjem vrlo uspješnih i hvaljenih pijanističkih koncerata. S 15 godina je napustio obitelj i otišao u Beč na konzervatorij gdje je od samog početka skladao kako simfonije tako i (doduše ne završene) opere.

Tijekom vremena u Beču je postavljen ne samo za dirigenta već i za glavnog direktora Dvorske opere. Njegova je popularnost bila enormna i to ne samo među poznavateljima glazbe već prije svega među – ženama.

Brak s Almom Schindler

Alma Mahler-Werfel, amerikanische Künstlerin, Porträt

Alma Mahler

Nakon nebrojeno mnogo ljubavnih afera, koje su uglavnom završavale u trenutku kada se dotična dama ( najčešće također glazbenica) zbog njega nije željela odreći svog poziva, Gustav Mahler je 1902. godine oženio Almu Schindler. I ona je kao i njezine prethodnice bila glazbenica, no za razliku od njih, odrekla se svega i posvetila isključivo suprugu i domaćinstvu. Ovu žrtvu Alma navodno nikada nije preboljela. Dobili su dvoje djece; kćerke od kojih je ova starija u dobi od samo pet godina umrla od difterije.

Ovaj tragični događaj dogodio se 1907. godine kada je zbog sve većih kritika zbog „zanemarivanja posla i položaja direktora Opere u Beču“, Mahler bio prisiljen napustiti ne samo ovaj grad već i svoju, kako je sam rekao – „ iznad svega voljenu Austriju“. Koliko je ovo vrijeme bilo sudbonosno, bolno i tragično najbolje se osjeća u njegovom djelu „Pjesma o Zemlji“ ( „Das Lied von der Erde“) koja je nastala nekako u ovim danima.

Prevara supruge - uzrok smrti?

Walter Gropius, genijalni arhitekt

Walter Gropius, genijalni arhitekt

Posljednje godine svog života Gustav Mahler je proveo u SAD-u, u New Yorku, gdje su se njegove simfonije i opere gotovo svakodnevno izvodile na ovdašnjem Metropolitanu. Iako je navodno itetako uživao u popularnosti i omiljenosti kod publike, ne samo zbog svojih kompozicija već i zbog novog stila dirigiranja kojeg uveo, njegovo zdravstveno stanje pogoršavalo se iz dana u dan. Mahler je još od mladosti navodno patio od hemeroida, kronične upale mandula, bolesti srca i teških depresija koje su svoj „vrhunac“ doživjele u trenutku kada je saznao za tajnu ljubavnu vezu između svoje supruge i poznatog arhitekta Waltera Gropiusa ( za kojeg će se Alma nakon njegove smrti i udati ).

Umro je nedugo nakon otkrivanja ove ljubavne veze, 18. svibnja 1911. godine a njegovo je tijelo prebačeno u Beč gdje je i pokopan.

Autor: agencije/ Ž. Telišman

Odg.ured: A. Šubić