1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

„Defektna demokracija“ na zapadnom Balkanu

U najnovijoj studiji zaklade Bertelsmann, stručnjaci tvrde da je demokracija u jugoistočnoj Europi „defektna“, da vlade vrše zlouporebu svoje moći te da nezadovoljstvo građana raste.

„Po drugi put za redom, situacija se pogoršala“, navodi se u Bertelsmannovoj studiji i dodaje da je do takvog raspleta okolnosti u središnjoj - istočnoj i jugoistočnoj Europi, došlo zbog problema u samoj Europskoj uniji. „U mnogim državama, ovog dijela Europe raste nezadovoljstvo i razočaranje radom vladinih institucija. Ali, dobra vijest je da niti jednoj zemlji u toj regiji ne prijeti opasnost od autokracije“, piše dalje u analizi ove zaklade. Po drugi put se od 2012. godine, može zaključiti da je ta regija na polju političke i ekonomske transformacije zakazala, kao i da je učinak vlada, većine zemalja ponovno lošiji.

Taj rezultat usko je povezan sa krizom unutar Europske unije, prouzročenom globalnom tržišnom i financijskom krizom. Istodobno, članstvo u EU, građanima u toj regiji još uvijek nije donijelo blagostanje ili brži ekonomski oporavak. „Zbog toga jačaju euro-skepticizam i one političke snage koje akumuliraju nezadovoljstvo građana i populističko raspoloženje“, stoji u izvješću. To se posebno može vidjeti na primjeru Bugarske i Rumunjske, koje su EU pristupile 2007. godine. Dok se u Bukureštu i Sofiji uočava usporavanje političke transformacije, odnosno njezino nazadovanje - u Mađarskoj (članica EU od 2004.) si vidljive slabe financijske i tržišne institucije. I u Srbiji su, stručnjaci zaklade Bertelsmann ustanovili „defektnu demokraciju“. Ti nedostaci su vidljivi prije svega u na polju „političkog predstavljanja, samoorganiziranosti civilnog društva i slobode medija.“

Crna Gora ipak napredovala?

U jugoistočnoj Europi, jedino je Crna Gora u sklopu priprema za pristupanje Europskoj uniji, na sva tri polja, ostvarila „manja poboljšanja“. Ipak, tome bi trebalo dodati rezultate u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj i Srbiji, koju su podstakle eurointegracije. Međutim, taj napredak nije doprinijeo dalekosežnijim demokratskim impulsima, a ni gospodarskim reformama. „Etno-politički sukobi otežavaju političku i ekonomsku transformaciju u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, iako su Beograd i Priština i dalje u dijalogu, a potpisan je i sporazum o integraciji kosovsko-srpskih struktura u institucije Kosova“, dodaje se u studiji.

Zgrada Parlamenta u Podgorici

Zgrada Parlamenta u Podgorici

Sve je uočljivija je i razlika između zemalja jugoistočne i središnje -istočne Europe. Naime, politička transformacija i politički menadžment na jugoistoku starog kontinenta, znatno su lošiji nego u istočnom dijelu Europe. Zaklada Bertelsmann govori i o problemu zlouporabe moći, navodeći kako je „demokracija u dvanaest zemalja ove regije u protekle dvije godine propatila“. Dva osnovna problema vode k ovom trendu: nepoštivanje ustavnih načela, što je uglavnom slabost same vlasti i političke većine, ali sve veće nepovjerenje u demokraciju, na koju ukazuje raspoloženje samih građana. To je posebno slučaj u Albaniji, Makedoniji, Rumunjskoj i Mađarskoj.

Pravosuđe i dalje pod pritiskom

Pod pritiskom Europske unije, u pojedinim državama jugoistočne Europe koje teže članstvu, sprovode se reforme pravosuđa. Ključni problem je kako osigurati neovisnost sudova. „U Srbiji je Ustavni sud na funkcije vratio suce koje je prethodna vlada u sklopu reformi otpustila, zahtjevajući da se utvrdi njihova kompetentnost“, podsjeća se dalje u analizi.

Ekonomske poteškoće sustigle su gotovo sve zemlje euro-zone, a države jugoistočne Europe su, obzirom na tendencije k intenzivnim trgovinskim integracijama s EU, ostale ovisne od Zapada. Jer za gotovo sve države regije, EU je najvažniji trgovinski partner. Zbog niskog gospodarskog rasta u zoni eura, većina zemalja je u posljednje tri godine imala ograničen pristup kreditima. Ipak, učinci i posljedice gospodarske krize bili su od države do države različiti. Naročito Hrvatska, Srbija, Slovenija, Češka i Mađarska, morale su dobro zasukati rukave u borbi protiv recesije. Za razliku od ostalih, Albanija, Kosovo, Rumunjska i Srbija, imale su i znatno manji priljev sredstava od emigranata koji žive i rade u zapadnoj Europi.

Posljedice gospodarske krize u Europi kompliciraju i upravljačku transformaciju u pojedinim državama. Doduše, najsloženiji problem ostaje korupcija. I zbog toga na vidjelo sve češće izlaze detalji o raznim korupcijskim skandalima, koji nerijetko izazivaju i masovne prosvjede.

Dok su Poljska i Slovačka ostvarile napredak na tom planu, države poput Mađarske i Slovenije, ali i Bugarske, Litve i Srbije, suočavale su se, ne samo sa korupcijskim aferama, već je u nekima od njih došlo i do smjene vlasti. U Mađarskoj, ali i u Letoniji, nacionalisti su iskoristili nepovoljne ekonomske uvjete i sve veći problem siromaštva među građanima, ne bi li promovirali anti-demokratske ideje.

Situacija u Bosni i Hercegovini je također vrlo teška

Situacija u Bosni i Hercegovini je također vrlo teška

Nastaviti s podrškom srpsko-albanskom dijalogu

Napredak je zasigurno ostvaren u pogledu prevazilaženja sukoba, prije svega u odnosima između Kosova i Srbije. „Beograd, zajedno s Moskvom, i dalje odbija priznati neovisnost Kosova. I pet članica EU-a ima isti stav, ali su to do lipnja 2013. godine, 103 države članice UN-a, ipak učinile, uključujući većinu zemalja EU-a, kao i SAD“, navode autori studije. Bruxelles je uspio „isposlovati“ ne samo zajedničko kontroliranje granice, već i Zajednicu srpskih općina i enklava na Kosovu s visokim stupnjem autonomije.

Europska unija bi ubuduće, perspektivom pristupanja Uniji, mogla pomoći u provođenju reformi i normalizaciji odnosa u jugoistočnoj Europi, posebno u kosovsko-srpskim odnosima. Nakon što je Hrvatska postala članica EU-a, a pregovori s Crnom Gorom o članstvu su započeti a i Srbija je nastavila putem eurointegracija. Uostalom, i Kosovo je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ali, kakvi su daljnji izgledi, za sada je neizvjesno. Isto kao i za Albaniju, BiH i Makedoniju.

Pri tom, članstvo u Europskoj uniji, ne samo da ne predstavlja „nikakvo jamstvo protiv eventualne dekonsolidacije demokracije, već može dovesti i do skidanja okova s ruku dezorijentiranih političkih elita, koji su ih sami sebi svojevremeno i stavili kako bi ispunili zahtjeve za pristupanje Uniji.“

Stručnjaci zaklade Bertelsmann analizirali su 129 zemalja u razvoju i tranziciji. Studija je provedena na osnovu standardiziranih pitanja, primjerice, o mogućnosti slobodnih izbora, o stupnju slobode izražavanja ili poštivanja ljudskih prava. Također, pod lupom su se našli i sustavi socijalne zaštite, ekonomski uspjeh i borba protiv korupcije. Na kraju su rezultati evaluirani i predstavljeni položajem neke zemlje pod rubrikama: demokracija, tržišna ekonomija i kvaliteta vlasti.

Preporuka uredništva