1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Deepwater Horizon: posljedice naftne katastrofe

Pet godina nakon havarije naftne bušotine „Deepwater Horizon“ naftna kompanija BP tvrdi da se posljedice više ne osjećaju. Stanovnici priobalja Meksičkog zaljeva to doživljavaju drugačije.

„Napravili su svinjariju i moraju ostati toliko dugo dok to ne prođe”, ogorčen je Wayne Keller, upravitelj Lučke uprave koja je ujedno zadužena za turizam i promet, dok s njim razgovaramo na obali Grand Isle u Meksičkom zaljevu. Na plaži su se opet pojavili grumeni nafte. I to pet godina nakon katastrofe na naftnoj bušotini „Deepwater Horizon“ kompanije BP.

Gore od uragana

Otočić Grand Isle je u svoj povijesti doživio mnoge nedaće, samo posljednjih godina je preko njega prošlo nekoliko uragana, između ostalih i zloglasna Katrina. No 20. travnja 2010. je za otok imao najgore posljedice. Otočić koji uglavnom živi od turizma i ribarstva obavilo je crnilo u prenesenom i doslovnom smislu. Obale su bile pune nafte, zrak je bio neizdrživ, a djelatnici BP-a su uveli opsadno stanje i ponašali se kao da je otok njihov.

Nafni grumeni

Nafta još uvijek dolazi na obalu

Nakon pet godina je Grand Isle samo na prvi pogled idiličan kao prije katastrofe. “U BP-u kažu da je sve u redu, no pogledajte samo plažu. Uvijek iznova se pojavljuju onečišćenja”, kaže Keller. Stanovnici Grand Islea strahuju da je postupak kojim je kompanija velike količine nafte uz pomoć kemikalija potopila na dno zaljeva nesiguran i da se nafta u svakom trenutku može osloboditi i ponovno zagaditi obalu. BP je u jednoj studiji dokazao kako katastrofa na “Deepwater Horizonu”, u kojoj je 13 radnika izgubilo život, neće ostaviti trajne posljedice po ekološki sustav otoka. No stanovnici ne vjeruju studiji. U tome ih podržava i "National Wildlife Federation" koja je u svojoj studiji dokazala suprotno. Pored povećane smrtnosti zabilježene kod dupina i morskih ptica, studija ukazuje na to da je naftnom katastrofom 20 životinjskih vrsta dovedeno na rub istrebljenja.

Zdravstvene posljedice

Sveučilište u Alabami je pak dokazalo da je oko 48 osoba koje su pomagale pri čišćenju kronično oboljelo nakon dodira s kemikalijama. Lokalni ribari se žale na astmu i ostale teške bolesti dišnih putova. Mnogi pate i od psihičkih problema jer su morali napustiti svoj dosadašnji ribarski posao. Psihička oboljenja mnogi stručnjaci vide kao najveći problem nakon katastrofe “Deepwater Horizona”. Prema istraživanju Sveučilišta u Floridi, 20 posto stanovnika krajeva pogođenih naftnom katastrofom trajno je oboljelo od depresije. Glavni uzrok je briga za budućnost koja se kod mnogih stanovnika pojavila nakon katastrofe. Pred Vrhovnim sudom SAD-a se još uvijek vodi parnica protiv BP-a. Državno odvjetništvo traži 13,7 milijardi dolara, BP je spreman platiti 2,7 milijardi.

Neizvjesna budućnost

Natpis Prokleti BP. Bog čuva Ameriku

Jasna poruka!

Jedan od onih koji su u katastrofi izgubili egzistenciju je i Ernest Cheramie. Prije izljeva nafte je u samo jednoj noći ulovio i do 56 kašeta kozica. Danas je sretan ako ulovi 10. Svoju prijašnju ribaricu je bio prisiljen prodati. Za prvu godinu mu je BP nadoknadio gubitak od oko 96.000 dolara. No nakon toga je bio prepušten sam sebi. Nekada je maštao o tomu da njegovi sinovi preuzmu brodicu i očev zanat. Sada je to nestvarno. Ribarski brodić kojeg sada posjeduje će biti prisiljen prodati kada ode u mirovinu kako bi od nečega mogao živjeti. Turizam se u međuvremenu oporavio, turisti se vraćaju u velikom broju. No strah da će se na plaži opet pojaviti čitavi naftni tepisi je velik.

Preporuka uredništva