1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

„Deep Impact“ – spektakl ravan hollywoodskim filmovima

Sonda „Deep Impact“ ispalila je projektil koji je, udarivši u komet „Tempel 1“, izazvao snažnu eksploziju te lagano skrenuo to svemirsko tijelo s njegove putanje. Unatoč svoj spektakularnosti akcije, cilj je strogo znanstveni: potraga za novim spoznajama o postanku Sunčevog sustava i planeta.

Komet „Tempel 1“ u trenutku sudara s „Impactorom“ (kompjutorska animacija)

Komet „Tempel 1“ u trenutku sudara s „Impactorom“ (kompjutorska animacija)

Najveći američki nacionalni praznik, Dan neovisnosti, koji se diljem te zemlje obično slavi vatrometom, započeo je jučer uz veliku svjetlosnu munju s neba. Gađajući komet „Tempel 1“, od Zemlje udaljen oko 133 milijuna kilometara, Američka svemirska agencija NASA upriličila je spektakl ravan hollywoodskim filmovima. Sonda „Deep Impact“ ispalila je projektil koji je točno u 7 sati i 57 minuta po srednjoeuropskom vremenu, udarivši u komet, izazvao snažnu eksploziju te lagano skrenuo to svemirsko tijelo s njegove putanje. Unatoč svoj spektakularnosti akcije, cilj je strogo znanstveni: stručnjaci NASA-e istražit će unu­trašnjost kometa, nadajući se novim spoznajama o postanku Sunčevog sustava i planeta.

Dok je u Spielbergovome filmu „Deep Impact“ repatica iz svemira udarila u Zemlju, u stvarnosti je ovog puta letjelica sa Zemlje pogodila komet. Tako je po prvi puta u povijesti čovjek ispalio projektil na jedno svemirsko tijelo. Sve do sudara kamera ugrađena u bakreni modul veličine perilice za rublje – taozvani „Impactor“ – odašiljala je slike u kontrolne centre na Zemlji. Na njima se iz neposredne blizine vidi površina kometa obložena promjenjivo plavkasnom, svjetlucajućom korom od leda. Udarac oko 370 kilograma teškog projektila dokumentirala je svemirska sonda „Deep Impact“. Njezine snimke izazvale su erupciju oduševljenja u kontrolnom centru NASA-e u Pasadeni te u Europskome kontrolnom centru u njemačkom Darmstadtu.

Fascinirajuća svemirska tijela

„Kometi su fascinirajući objekti koji na površini raspolažu kraterima, brdima i drugim strukturama“, pojašnjava Tom Morgan iz Glavnog stožera NASA-e u Washingtonu. „Promatrajući ih iz vana, o njima smo do sada mnogo naučili, no nemamo izravnih spoznaja o njihovoj unutrašnjosti. Ovo je prva misija koja nam omogućuje pogled u unutrašnjost kometa.“

Snaga eksplozije pri sudaru projektila s kometom „Temepl 1“, koja je odgovarala detonaciji gotovo pet tona TNT-a, dokaz je kako je to svemirsko tijelo manje porozno nego što se isprva mislilo, smatraju znanstvenici. Od fotografija, što ih je sve do tri sekunde prije udarca emitirao modul „Impactor“, stručnjaci očekuju daljnje važne spoznaje. Snimke pokazuju svijetlu eksploziju na jednom kraju 15 kilometara dugačkog kometa, nakon čega je nastao oblak čestica koji je dijelom obavio komet.

Michael Kahn, analitičar misije iz Europske svemisrke organizacije ESA u Darmstadtu, kaže: „Bio sam vrlo iznenađen da je u tako kratkom vremenu nastao tako veliki vidljivi oblak. Ili je udarac očevidno bio mnogo žešći od očekivanoga, ili se radi o fenomenu o kojemu prije nismo razmiš­ljali. Možda se, na primjer, ispod površine nalazila nakupina tekućine ili plina koja se sad odjednom raspršila. Bila je to žestoka eksplozija. Tako oslobođene čestice daju se istražiti sa zemlje uz pomoć spektroskopa u velikim teleskopima. Svjetlo možemo razlučiti poput prizme i utvrditi koji su to materijali, kemikalije odnosno elementi.“

U potrazi za „genetskim kodom“ Zemlje

U unutrašnjosti kometa pohranjena je ona tvar od koje je prije četiri i pol milijarde godina nastao Sunčev sustav i planeti, kao i sama Zemlja, a sve zajedno konzervirano je oklopom od leda. Mike A’Hearn sa Sveučilišta Maryland u Baltimoreu pojašnjava: „Svaki put kada se takva prljava ledena kugla na svojoj putanji približi suncu, njezina se površina ugrije. Stoga su i informacije iz vremena postanka mogle preživjeti samo u jezgri kometa.“

No, znanstvenici ne žele analizirati samo jezgru, nego također žele ispitati kako je komete moguće skrenuti s kursa, bude li se njihova putanja križala sa Zemljinom. Prema prvim dojavama, eksplozija na „Tempelu 1“ skrenula je taj komet s njegovog kursa za otprilike deset metara. „Sigurno je važno prikupiti informacije koje će nam biti od pomoći kada jednog dana u očajnoj utrci s vremenom budemo morali pokušati spasiti Zemlju. Možda za sto ili tisuću godina. No, jednom će se dogoditi da se komet uputi prema zemlji. Prijetit će sudar, a mi ćemo imati u rukama sredstvo da protiv toga nešto poduzmemo“, kaže Michael Kahn.

Komet „Tempel 1“, koji se svakih pet i pol godina jednom okrene oko sunca na eliptičnoj putanji između planeta Marsa i Jupitera, dug je ima promjer od 5 kilometara. Njega je 3. travnja 1867. otkrio njemački astronom Ernst Wilhelm Leberecht Tempel.