1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Debeli osvajaju svijet

Broj debelih osoba rapidno raste u čitavom svijetu. Prema međunarodnoj studiji, broj gojaznih raste kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. I u Hrvatskoj je, prema ovoj studiji, čak 62,5% osoba pretilo.

Prema tek objavljenoj studiji u uglednom medicinskom časopisu Lancet, dok je 1980. bilo još "samo" 857 milijuna osoba u svijetu koje se mogu smatrati gojaznima, 2013. ih je već bilo oko dvije milijarde i stotinu milijuna. Studiju je proveo Institute for Health Metrics and Evaluation Sveučilišta u Washingtonu koji je usporedio indeks mase tijela (Body Mass Index, BMI) u više od 180 zemalja svijeta.

Prema tom indeksu, kojem se težina neke osobe dijeli s kvadraturom njegove visine, svi kojima je indeks veći od 25 se smatraju gojaznima. Vrijednosti preko 30 se smatraju pretilima, a prema ovoj studiji i takvih ima oko 671 milijun. Studija potvrđuje mnoge stereotipe pa tako i uobičajenu pretpostavku da najviše takvih osoba živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Ali njihov broj je u posljednjih tridesetak godina značajno porastao i u zemljama Bliskog istoka, osobito u Egiptu, Saudijskoj Arabiji i Omanu.

I siromašni su debeli

Isto tako se pokazalo da, ako se barata s apsolutnim, dakle brojevima građana, tada i mnogoljudne zemlje osobito pate od "debelih": prijestolnica pretilih je postala Kina u kojoj se čak 300 milijuna osoba može smatrati gojaznima i tek onda slijede Sjedinjene Američke Države (160 milijuna), ali i Indija (150 milijuna), Brazil (74 milijuna) i Rusija (68 milijuna).

Gojaznost u Njemačkoj

Gojaznih ima sve više, kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama.

I Njemačka je među deset zemalja koja broji najviše gojaznih, čak 41 milijun. Drugim riječima, oko 64% muškaraca i 49% žena u Njemačkoj stručnjaci ove studije smatraju predebelima. U postotcima uzevši, u Hrvatskoj je s 62,5% od ukupnog stanovništva još više "debeljuca" nego u Njemačkoj. Usporedbe radi, to je tek desetina postotka manje nego u Sloveniji, ali zato osjetno više nego u Bosni i Hercegovini (57,3%), Srbiji (55,6%) ili čak Italiji (54%).

Hrvatska se savija od težine

Stručnjaci američkog sveučilišta pod vodstvom profesorice Marie Ng su i detaljnije analizirali dob i spol osoba koje smatraju gojaznima. U Hrvatskoj tako ispada da se mnogi roditelji s pravom ljute kad im kćerka u doba stasanja "izgleda kao da je iz Bijafre". Doista, među djevojkama u Hrvatskoj u dobi od 15 do 19 godina se njih samo 16% po ovom indeksu može smatrati gojaznima, i makar Bijafre više nema nego je to danas dio Nigerije, i u ovom simbolu za glad iz prošlih desetljeća je izračunatih indeks gojaznih danas osjetno veći: 33,4%.

Čak i hrvatski mladići te dobne skupine su punašniji (25%), ali u toj zemlji muškarci tek u zreloj dobi otkriju kako "nema tice do prasice" tako da u dobnoj skupini od 55 do 59 godina američki stručnjaci čak 78% Hrvata drže predebelima. Kod žena taj vrhunac dolazi nešto kasnije, pa tako isti postotak dostižu i Hrvatice u dobi od 65 do 69 godina.

Ipak: debeo ne znači debeo

Svima njima može biti utjeha i kraljevina Tonga na jugu Pacifika. Ova malena država na 169 otoka uporno ignorira sve recepte i savjete za dijetu kojima smo obasuti iz svih medija i sa 85% pretilih 2013. je redoviti rekorder po broju gojaznih na čitavoj planeti. Jer stanovnicima Sjeverne Koreje malo znači što su po ovoj statistici najvitkiji.

Žena na vagi

Iako naravno treba paziti na svoju težinu, ovaj indeks se ne smatra pravom mjerom za određivanje gojaznosti.

Iako vlada golema medijska pozornost za ovo izvješće objavljeno ovog četvrtka (29.5.) treba dodati i kako ima nešto i u dobro poznatom argumentu malo punijih osoba kako "možda imaju teške kosti". Naime, ovaj indeks tjelesne mase čak niti u medicinskim krugovima nije prihvaćen kao mjerilo gojaznosti ili čak pretilosti, jer ne oslikava pravi udio mišićnog i masnog tkiva nekog tijela. Tako i sportaši po ovoj američkoj statistici ispadaju praščići, a muškarac visok metar i osamdeset smije težiti tek sedamdesetak kilograma da bi bio "normalan". A tu bi se i svaki normalan liječnik ozbiljno zabrinuo zbog neuhranjenosti.

Preporuka uredništva

WWW-linkovi