1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

David Miliband odustao od funkcije u EU

Samo nekoliko dana prije izvanrednog summita EU-a na kojem će se tražiti novi stalni predsjednik Europske unije i novi « ministar vanjskih poslova », stigla je i prva «košarica» vrlo izglednog britanskog kandidata.

David Miliband, britanski ministar vanjskih poslova

David Miliband, britanski ministar vanjskih poslova odbio funkciju u Europskoj uniji

Dosadašnji najizgledniji kandidat za funkciju visokog predstavnika za vanjsku politiku i potpredsjednika Europske komisije David Miliband, sadašnji šef britanske diplomacije, pomrsio je računicu. Europski socijalisti moraju tražiti novog kandidata. Miliband je svoju ostavku priopćio šef europskih socijalista Poulu Nyrupu Rasmussenu iz Danske, navodeći kako želi ostati u britanskoj politici. Pozadina je što britanski premijer Brown vjerojatno ne dopušta da ga samo nekoliko mjeseci pred izbore napusti njegov ministar koji bi lako moguće mogao i naslijediti Gordona Browna na mjestu šefa britanskih laburista.

Milibandova odluka poremetila planove

Bivši britanski premijer Blair

Blair je htio, ali njegove izglede "umanjili" su čak i europski socijalisti

Otkazivanje Milibanda potvrdili su i europski socijaldemokrati, što je sada malo pomrsilo račune. Jer, da je Miliband postao ministar vanjskih poslova, predsjednik Europske unije mogao bi biti iz malih i srednjih zemalja, poput belgijskog premijera Hermana Van Rumpoya ili nizozemskog predsjednika Vlade Jan-Petera Balkenendea. Prije toga iz utrke su otpali britanski bivši premijer Tony Blair i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. Blaira su doslovno « rastrgali » predstavnici zemalja Beneluxa. Slično će vjerojatno i Brown uzvratiti i osvetiti se na kandidatima iz Nizozemske i Luksemburga.

francuski premijer Francois Fillon

Moguće da se odjednom na pozornici EU-a pojavi i francuski premijer Francois Fillon

Poznavatelji prilika kažu da ako ministar vanjskih poslova EU-a ipak ne bude iz velikih članica, tada bi na mjesto predsjednika Unije mogao imati izglede predstavnik Francuske. Naime, Lisabonski sporazum govori o tome da u institucijama i na vodećim pozicijama treba doći do balansa između velikih i malih, starih i novih članica kao i do geografske ravnoteže između sjevera i juga te između najvećih političkih stranaka. Francuski predsjednik Sarkozy bi vrlo rado odmah preuzeo posao svojeg premijera Fillona kao stalnog predsjednika u Bruxelles, a teško da bi to odbila čak i jedna njemačka kancelarka Merkel.

Rastu šanse D’Aleme ?

Massimo d'Alema, bivši talijanski ministar vanjskih poslova

Kakve izglede ima Massimo d'Alema?

Nakon što je Miliband otkazao sada dobre izglede ima bivši talijanski ministar vanjskih poslova Massimo D’Alema. On potječe iz zemlje koja je članica NATO-a i koja je velika država. Navodno da bi na D’Alemino imenovanje pristao čak i talijanski konzervativni premijer Berlusconi premda je D’Alema bivši komunist. No upravo zbog takvih biografskih razloga D’Alemu odbacuje čitav niz istočnoeuropskih članica. Time se otvara prostor za nekog drugog kandidata, možda za austrijskog bivšeg šefa socijaldemokrata Alfreda Gusenbauera ili bivšeg finskog premijera Paave Lipponena. Tu je još i sadašnji povjerenik za proširenje Finac Olli Rehn i njegov susjed sadašnji predsjednik Vijeća ministara, šef švedske diplomacije Carl Bildt.

Predsjednik Komisije Barroso i njemačka kancelarka Merkel

Predsjednik Komisije Barroso i njemačka kancelarka Merkel

Europska unija će personalna pitanja riješiti na svojem izvanrednom sastanku u idućih nekoliko dana. Pripreme terena za donošenje odluka očekuju se već u Berlinu na obilježavanju 20.obljetnice pada Belinskog zida. Pregovaračku skupinu europskih socijalista predvode austrijski kancelar Werner Faymann i španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero te predsjednik europskih socijaldemokrata Poul Nyrup Rasmussen, dok europsku pučku stranku zastupaju predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva