1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Datum ponosa i sramote

U noći s 9. na 10. studenog 1989. godine pao je Berlinski zid. Mnogi su stoga htjeli da se upravo taj datum slavi kao Dan njemačkog ujedinjenja. No, 9. studenog je i datum strašne Kristalne noći.

default

Instalacija 'Vanished Berlin Wall' južnokorejskog umjetnika Eun Sok Leeja pred Brandenburškim vratima

Jedna od najvećih slučajnosti u Njemačkoj je da su se upravo 9. studenog dogodile neke najznačajnije stvari u njemačkoj povijesti. Tog dana je političar istočnonjemačke komunističke partije SED-a Günther Schabovski objavio odluku koja je značila kraj DDR-a: „Ubuduće se mogu podnositi zahtjevi za privatnim putovanjima u inozemstvo bez predočavanja ikakvih objašnjenja. Dozvole će biti brzo izdane. Nadležni organi i uredi Narodne policije su dobili nalog da odmah izdaju vize za stalno iseljenje bez ispunjenja ikakvih uvjeta. Granica se prilikom iseljavanja može prelaziti na svim graničnim prijelazima“. Ta odluka je, kako je to retrospektivno ocijenio bivši američki predsjednik Bush senior, značila kraj ere obilježene posljedicama Drugog svjetskog rata.

Spomenik u Berlinu

Danas, 9. studenog 2007. njemački je Bundestag donio odluku da će se u Berlinu izgraditi spomenik u sjećanje na pad Berlinskog zida. Predsjednik Norbert Lammert založio se za to i odvratio svim kritičarima tog projekta koji se žale na inflaciju spomenika u Berlinu riječima: „Ako mi u Berlinu – i to s razlogom – na upadljiv način na raznim mjestima možemo iskazati sjećanje na dvije njemačke diktature u 20. stoljeću, onda ne samo da to mora biti dopustivo, nego se to upravo mora dogoditi – i to ne samo u glavnom gradu, ali i tu.“

Datum kada je umrla njemačka kultura

Laden nach der Kristallnacht

Jutro poslije Kristalne noći

No, nad svim pozitivnim stvarima koje su se dogodile 9. studenog nadvija se vječna tamna sjena događaja od 9. studenog 1938, iz kristalne noći pogroma. U cijeloj Njemačkoj su te noći gorjele sinagoge, 400 ljudi je ubijeno, a 30 000 deportirano u logore. Za nekadašnjeg predsjednika Središnjeg vijeća Židova Heinza Galinskog taj datum stoga obilježava kraj njemačke kulture.