1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Datoteka za suzbijanje terorizma

Njemačka će dobiti protuterorističku banku podataka. To je sigurno. Pitanje je samo - kada? Trebala bi to postati standardizirana datoteka policijskih i obavještajnih službi s državne i pokrajinskih razina.

Pohranjeni podaci koriste i nacionalnim vlastima i Europolu

Pohranjeni podaci koriste i nacionalnim vlastima i Europolu

Tko smije unositi podatke i koji bi se podaci točno trebali i smjeli pohraniti, još nije odlučeno. No, kada središnja protuteroristička datoteka bude postojala, ona bi mogla olakšati suzbijanje terorizma i to ne samo nacionalnim vlastima, već i europskoj policiji. Europolu već danas na jednom mjestu prikuplja podatke o terorizmu i pri tom je ovisna o svojim državama članicama.
U haaškome stožeru europske policije nalaze se kompjutori na kojima države članice pohranjuju imena, indicije i kontakte sumnjivih osoba ili svjedoka. Sastavljaju se i razne druge datoteke, ne samo s informacijama o teroristima, već i o organiziranom kriminalu, krijumčarenju drogom ili ljudima. Kompjutorski sustav TECS može usporediti i analizirati do milijun podataka.
Podatke u sustav izravno unosi 25 država članica Europske unije. Svaka zemlja ima svog službenika, predstavnika u Den Haagu, tzv. ELOS-a. Samo oni u pravilu imaju pristup nacionalnim bankama podataka. Kada jedna od zemalja članica želi saznati postoje li podaci o osobi osumnjičenoj za terorizam u nekoj drugoj zemlji članici, uključuje se Europol i sažima pakete informacija. Izgradnja te uslužne djelatnosti za direktora Europola Maxa Petera Ratzela ima apsolutnu prednost: «Naravno da je u prvom planu terorizam, jer ovdje leže najveći rizici. Moramo činiti sve kako bismo pravodobno raspoznali opasnosti i izbjegli ih, tako da zemljama članicama možemo dati sredstvo za obranu od opasnosti. Obično je dovoljna nekolicina ljudi, da se «isfiltriraju» točne informacije. Odgovarajuće mjere zatim se provode u samim državama članicama.»
Europol nema zapovjedne ili izvršne ovlasti, što znači da ne može sam poslati policijske službenike u akciju. Osobe nadležne za zaštitu podataka kritiziraju da države članice EU-a kompjuterski sustav TECS relativno nekontrolirano mogu puniti podacima na temelju kojih se mogu izraditi profili osumnjičenika ili počinitelja. TECS pohranjuje podatke na najmanje tri godine.
Europol je počeo radom sredinom 90-ih kao agencija, za suzbijanje kriminala s drogama. No, vremenom je prerastao u službu s 500 djelatnika, koji u prvom redu organiziraju razmjenu informacija.
Osim banaka podataka, pri Europolu postoji kompjutorska mreža za suzbijanje terorizma pet najvećih država Europske unije: Francuske, Velike Britanije, Italije, Španjolske i Njemačke, koje su 2005. sklopile odgovarajući sporazum. Osim toga, sedam država EU-a (Francuska, Španjolska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Austrija i Njemačka) 2005. su u Prümu postigle dogovor o boljoj prekograničnoj suradnji policije pri uhićenjima, premetačinama i praćenju sumnjivih osoba.
Ta prekogranična suradnja policije nije sveobuhvatno regulirana širom Europske unije, mnoge države članice su načelno zabrinute. Povjerenik Europske komisije za pravosuđe i unutarnje poslove Franco Frattini zalaže se za jaču suradnju država članica, a s obzirom na aktualnu prijetnju, u tome vidi dobre izglede: «Mislim da sada postoji konsenzus među državama članicama o važnosti suradnje. Moramo se i dalje baviti tom temom.»
Pohranjivanje telefonskih i internetskih podataka, oko čega su se dogovorili ministri unutarnjih poslova Europske unije, nakon uvođenja europske potjernice važan je korak, smatra Frattini, koji već priprema nove zakonske inicijative. Očekuje se da će se do kraja godine iznijeti prijedloge, koji bi trebali omogućiti da zemlje članice zajednički štite europsku infrastrukturu od terorističkih napada. Europska unija namjerava jače nadzirati proizvodnju i trgovinu eksplozivnim sredstvima. Ona istražuje zašto i od koga se mladi islamske vjere u Europi daju radikalizirati, a također želi novčano poduprijeti projekte za pomoć žrtvama terora.
Povjerenik EU-a za pravosuđe naglašava da se građanske slobode ne smiju žrtvovati na oltaru obrane protiv terora. Kako kaže, SAD sa svojim sveobuhvatnim ograničavanjem tajnosti telekomunikacijskih i poštanskih usluga nisu uzor Europskoj uniji. Valja uspostaviti ravnozežu, smatra Franco Frattini: «To je naš politički izazov. Kad bi teroristima pošlo za rukom da moramo ograničiti svoju slobodu, oni bi pobijedili. To ne smijemo nikada dopustiti.»
I premda je na polju suradnje policijskih i obavještajnih službi na europskoj razini već puno postignuto, na pojedinim područjima je napredak spor. To je nedostatak koji ističe europski povjerenik za suzbijanje terorizma Gijs de Vries. On se nada da će ministri unutarnjih poslova Europske unije jednom odustati od svog protivljenja donošenju većinskih odluka na europskoj razini: «Postoji velika potreba za pružanjem učinkovite pomoći Europe državama članicama. Nadam se da je rasprava o prijelazu s jednoglasnog na većinsko odlučivanje poticaj da se učini još više nego do sada.»
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u svibnju je iznio odgovarajući prijedlog. No, čim se potegne pitanje da se zemlje članice pri pravosudnim odlukama odreknu nacionalnog veta, pojavi se skepsa. Tako npr. njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble smatra da bi Europska unija prvo trebala u cijelosti iskoristiti već postojeće instrumente, kao što je primjerice Europol. Tek kada oni ne bi bili dovoljni, EU bi mogao razmisliti o stvaranju novih.