1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Danas na Balkanu nedostaju političari poput Tita“

Točno prije 30 godina, umro je Tito. Čovjek koji je oslobodio Jugoslaviju iz kandži Moskve, uveo komunizam blažeg oblika, ali i koji bi, da je u njegovo vrijeme postojao Haški sud, pred njim morao odgovarati za zločine.

Poznata Titova skulptura kipara Antuna Augustinčića

Poznata Titova skulptura kipara Antuna Augustinčića

4. svibnja 1980, umro je Josip Broz Tito. Vođa antifašističkog pokreta na području bivše Jugoslavije, a nakon Drugog svjetskog rata 35 godina predsjednik predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predsjednik Saveza komunista Jugoslavije i vrhovni komandant Jugoslavenske Narodne Armije (JNA) .

"Samo Finci, Jugoslaveni i Austrijanci"

Tito je bio voljen, kaže bivši gradonačelnik Mostara Hans Koschnik

Tito je bio voljen, kaže bivši gradonačelnik Mostara Hans Koschnik

"Tito je bio karizmatična ličnost i njegova jedina pogreška je bila ta što je nakon Drugog svjetskog rata zabranio javnu raspravu o unutarnjim konfliktima. Da su se narodi u bivšoj Jugoslaviji suočili sa svojom prošlošću, ne bi bilo ratnih sukoba koji su uslijedili 90-tih godina", komentira nekadašnji njemački parlamentarac, gradonačelnik Bremena i prvi međunarodni upravitelj Mostara Hans Koschnik. Tito je u europskoj i svjetskoj politici imao važnu ulogu, on. „Tito je bio voljen, jer se oslobodio iz ”kandži Moskve”. Bilo je i onih koji ga nisu voljeli, jer je komunist. Međutim, ostaje činjenica da je Tito jedan od rijetkih političara koji je zbog bolje suradnje bio u stanju izgraditi mostove između blokova. To su u Europi uspjeli samo Finci, Jugoslaveni i Austrijanci.“

Odgovarao bi pred Haškim sudom (da ga je tad bilo....)

Tito s ironičnim odmakom. Poziv na priredbu Sveučilišta u njemačkom Gießenu o glazbi u bivšoj Jugoslaviji, punku i novom valu, na kojem Tito ima irokez-frizuru

Tito s ironičnim odmakom. Poziv na priredbu Sveučilišta u njemačkom Gießenu o glazbi u bivšoj Jugoslaviji, punku i novom valu.

Socijalistička Jugoslavija se nije raspala zbog mržnje njenih naroda, kako to danas mnogi tvrde, objašnjava profesor povijesti Sveučilišta u Berlinu, Holm Sundhaussen. Novija istraživanja pokazuju da se Titov model samoupravljanja pokazao gospodarski nedjelotvornim. Ukidanjem istočnog i zapadnog bloka, životni standard je pao, porasla je nazaposlenost, a Titovo djelo izgubilo je legitimnost. Rat je iniciran manipulacijama Titovih političara i intelektualaca, tvrdi profesor Sundhaussen. „Titovo ime je sinonim za povijest Jugoslavije, oslobađanje zemlje od fašista i nacista, otpor Staljinu, otvaranje prema Zapadu, nesvrstanost, model samoupravljanja i prilično blagostanje za građane o kojem su stanovnici drugih socijalističkih zemalja mogli samo sanjati. Međutim, da je nakon 2. Svjetskog rata postojao Haški sud, Tito bi morao odgovarati pred sudom za likvidacije i zločine koje je počinio nad svojim neistomišljenicima.“

Novinar Rüdiger Rossig

Novinar Rüdiger Rossig

Organiziranjem partizanskih jedinica, Tito je samo djelomično zaslužan za poraz njemačke vojske u Jugoslaviji i na Balkanu, tvrdi Harald Potempa s Vojno-povjesnog instituta u njemačkom gradu Potsdamu. Vojna istraživanja pokazuju da za oslobađanje Balkana nisu zaslužni samo partizani, već se njemačka vojska dijelom i dobrovoljno povukla, da im Crvena Armija ne bi presjekla redove na Balkanu, objašnjava Potempa. „Zasluga Tita je što je izabrao put nesvrstanih, ali Titova Jugoslavija nije bila demokratska. Način na koji se pokušao obraniti od Staljinovog utjecaja je hrabar, zanimljiv i za svaku pohvalu. To je zasigurno bila blaža diktatura u odnosu na druge zemlje, ali neosporna je vladavina jednostranačkog sustava.“

„Danas na Balkanu nedostaju političari poput Tita

Titov grob u Beogradu, na Dedinju

Titov grob u Beogradu, na Dedinju

Kada je 80-tih godina počeo studirati povijest jugoistočne Europe te posjećivati Balkan, mrzio je Tita, jer se njegova slika nalazila u svakoj javnoj prostoriji, od zgrade Vlade pa do kafića, kaže balkanolog i novinar iz Berlina Rüdiger Rossig. Tita je smatrao simbolom socijaldemokratske policijske države. Svoje stajalište o Titu promijenio je nakon dolaska nacionalista na vlast, čija je politika dovela do rata, kaže Rossig. "Ja se u međuvremenu divim Josipu Brozu, ne zato što je držao sve te balkanske čudne narode pod nadzorom, nego što je uspio napraviti državu u kojoj su građani osjećali da sebi mogu stvarati dobar život. To je iz današnje perspektive „status quo-a“ na Balkanu ipak velika stvar. Ja bih danas poželio nekoliko političara koji sliče Josipu Brozu".

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic