1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Dan pomirbe i pokajanja u Sarajevu

Dan pomirbe i pokajanja Jom Kipur jedan je od najvažnijih židovskih blagdana. I malobrojni židovi preostali u BiH, uglavnom u Sarajevu, svečano slave taj blagdan.

default

Židovi u sinagogi

"Posramih se i postidjeh djela svojih i nikada se neću vratiti na njih. Ovu su riječi kojima židovi na Jom Kipur traže oprost od drugih. Važno je dobiti oprost od Boga, ali i od čovjeka“, kaže za Deutsche Welle publicist i urednik „Jevrejskog glasa“ Eli Tauber.

Eli Tauber

Eli Tauber za vrijeme molitve

Jom Kipur nastupa deset dana poslije židovske Nove godine. „To su dani pokore tijekom kojih je običaj da se ljudi obuku u bijelo, jer bijelo simbolizira čistoću. Tog se običaja uglavnom pridržavaju židovi u Izraelu, gdje se u vrijeme Jom Kipura sve zaustavlja“, kaže Tauber. U drugim zemljama takvo simbolično odijevanje nije česta pojava. „Židovi u drugim sredinama ne žele se posebno isticati. To je uvijek problem, jer su ljudi podozrivi prema različitostima, prema onome što ne poznaju“, kaže Tauber.

Večernja molitva u Aškenaskoj sinagogi

I sarajevska Aškenaska sinagoga, građena u pseudomaurskom stilu s četiri karakteristične ugaone kupole, lijepo se uklapala u sredinu pretežno građenu u orijentalnom stilu. Ona je centar religijskog, ali i društvenog života Židovske zajednice u BiH.

Eli Tauber

Židovi u BiH se ne ističu. Eli Tauber.

U sinagogi se u petak (13.9.) na večernjoj molitvi okupilo pedesetak židova. Jom Kipur je za njih dan posta, pomirenja i priznanja grijeha. Kažu da se ovaj blagdan nekada drugačije obilježavao i da je na molitvama bilo puno više ljudi. „Židovska zajednica u BiH danas broji oko tisuću članova. Od toga je oko 700 židova u Sarajevu, a ostalih 300 se nalaze u Banjoj Luci, Doboju, Zenici, Tuzli i Mostaru. Odnos drugih prema židovima u BiH uvijek je bio dosta dobar“, kaže Eli Tauber.

Sve je manje židova u BiH

„Ako se izuzme razdoblje Drugog svjetskog rata, antisemitizma u BiH nije bilo. Bilo je povremenih ispada, ali to su bili pojedinačni slučajevi i oni nikada nisu bili izraz nekakvog organiziranog djelovanja ili netrpeljivosti neke druge zajednice prema židovima“, ističe Tauber.

Sinagoga u Sarajevu

Sinagoga u Sarajevu iz 1902. godine

Tvrdi da je u BiH 1941. godine bilo oko 14.500 židova. „Poslije Drugog svjetskog rata židovi su se iseljavali iz BiH u Beograd, Zagreb ili kao što je to bio slučaj 1949. godine u Izrael i broj židova u ovoj zemlji sveo se na oko 1.500“, kaže Tauber.

Mnogi židovi su, poput pripadnika drugih naroda, izbjegli iz BiH i tijekom ratnih djelovanja devedesetih godina. „Danas imamo malu ali stabilnu i dobro organiziranu zajednicu koja savjesno radi na očuvanju svoje vjere i tradicije. To se vidi i uoči ovog Jom Kipura“, ističe Tauber.