1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dan pobjede u Moskvi bez Angele Merkel

Christian F. Trippe12. ožujka 2015

Njemačka kancelarka je odlučila da 9. svibnja ne putuje u Moskvu na obilježavanje tamošnjeg Dana pobjede nad Hitlerovom Njemačkom. To je bila teška ali nužna odluka, smatra Christian Trippe.

https://p.dw.com/p/1EpK2
Siegesparade in Moskau 09.05.2014
Foto: Reuters

Na kraju je iznenađenje bio samo trenutak objavljivanja odluke. Čak i najbliži suradnici njemačke kancelarke smatrali su da će Angela Merkel još pričekati razvoj događaja u istočnoj Ukrajini i da će za pregovore u rukama zadržati taj adut, koji ima izuzetnu simboličnu težinu. Očekivalo se da će u miru odvagati što govori u prilog njezinom pojavljivanju u Moskvi na Dan pobjede, a što protiv toga.

Taj dan je za Rusiju izuzetno važan. Ni jedan praznik u zemlji nema ni izbliza takav emotivni naboj kao 9. svibnja. Dan njemačke kapitulacije ima za Ruse konstitutivno značenje, on je jači od Dana Ustava, ozbiljniji od Prvog svibnja, manje osporavan nego ijedan vjerski blagdan.

Drugi svjetski rat je za Ruse bio borba za opstanak

Borba Sovjetskog saveza u Drugom svjetskom ratu nije bila samo borba za pobjedu. Rusi su se borili za opstanak kao narod, a Rusija za postojanje kao kulturni prostor. I 70 godina poslije toga rusko društvo ima ožiljke od rata protiv nacističke Njemačke, koji je odnio više od 20 milijuna života sovjetskih građana.

Angela Merkel je sve to iskusila još kao studentica u Rusiji. Ipak, odbila je službeni poziv da u Moskvu dođe 9. svibnja. Ne može se isključiti da će Crvenim trgom paradirati jedinice, koje su sudjelovale u neobjavljenom ratu, koji Rusija vodi u istočnoj Ukrajini ili u aneksiji Krima.

Christian F. Trippe
Christian F. TrippeFoto: DW

Rusija se u Drugom svjetskom ratu obranila od njemačkog fašizma. Tu povijesnu činjenicu i učinak omalovažava ovih dana sama ruska propaganda, označavajući rusku agresiju u istočnoj Ukrajini kao „borbu protiv fašizma“ i protiv navodne hunte u Kijevu. I to je moglo imati utjecaja na odluku Angele Merkel da ne bude na tribini na Crvenom trgu. S koje se, uostalom, vidi mjesto gdje je krajem veljače ubijen oporbeni političar Boris Njemcov.

Rusija u mnogima izaziva strah

Ipak, postupak Angele Merkel se razlikuje od odbijanja drugih da pošalju svoje predstavnike u Moskvu. Poljska, Litva, Estonija ili Letonija ne žele sudjelovati u slavlju jer je s dolaskom Crvene armije za njih počela nova epoha podjarmljivanja. Još važniji razlog: osjećaju se ugroženi Putinovom neoimperijalnom politikom.

Merkelova, međutim, ne bježi od sjećanja na patnje koje su Rusiji donijele njemačke trupe. Dan nakon službene pompozne vojne parade, njemačka kancelarka će otputovati u Moskvu i zajedno s ruskim predsjednikom Putinom položiti vijenac na grob Neznanog vojnika. Bit će to, dakle, tiho sjećanje na mjestu na kojem svaki jači ton ovih dana izaziva diplomatske smetnje. Rusi će znati protumačiti ovaj potez njemačke kancelarke.

Još uvijek nije jasno hoće li u Moskvu doći i predstavnici tadašnjih saveznika Sovjetskog saveza: Obama, Cameron i Hollande. Ali je sigurno da će se na tribini pojaviti sjevernokorejski diktator Kim Jong Un. Nije jasno što će on tamo. Ali, tu zagonetku Angela Merkel više ne mora rješavati.