1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dan kada se pisala njemačka povijest

Deveti studenoga je poseban dan u novijoj njemačkoj povijesti. Sjećanje na taj dan izaziva izuzetno zgražanje i veliko veselje. Toga su dana 1938. počeli nacistički progoni židova, a toga dana je 1989. pao Berlinski zid.

Dancing On The Wall - Berliners sing and dance atop the wall to celebrate the opening of East-West German borders November 10. Thousands of East German citizens moved into the West after East German authorities opened all border crossing points to the West. In background is the Brandenburg gate. (AP Photo/Thomas Kienzle/str) 10. November 1989

Brandenburger Tor

Pad Berlinskog zida je događaj koji je promijenio svijet. Godinu dana kasnije Njemačka je ponovno ujedinjena nakon 41-godišnje podjele. Nestankom druge diktature na njemačkom teritoriju, krajem DDR-a, s političke karte Europe počeo je nestajati čitav real-socijalistički tabor. Završen je Hladni rat Istoka i Zapada. 9. studenoga doista je bio sudbinski dan za njemačku i europsku povijest.

Zapaljena sinagoga u Berlinu

Gorjele su brojne sinagoge

Ali, za Nijemce je taj datum važan bio već više puta u povijesti. 1918. je socijaldemokrat Philipp Scheidemann s balkona berlinskog Reichstaga proglasio republiku i tako označio kraj monarhije na čelu s carom Wilhelmom II: "Radnici i vojnici, budite svjesni povijesnog značenja ovoga dana. Dogodilo se nešto nečuveno. Pred nama je velik i nepregledan posao. Sve za narod, sve uz pomoć naroda. Ne smije se ništa dogoditi što bi naštetilo ugledu radničkog pokreta. Budite složni, vjerni i svjesni odgovornosti. Ono staro i trulo, monarhija, srušila se sama od sebe. Živjelo novo, živjela njemačka republika."

Napad na demokraciju s lijeva i desna

Mlada demokracija u Njemačkoj imala je poteškoća od samog početka. I lijevi i desni htjeli su je ukloniti što je prije moguće. 9. studenoga 1923. u Münchenu su nacionalsocijalisti pokušali državni udar. Predvodio ih je Adolf Hitler koji je za to osuđen na pet godina zatvora, ali je deset godina kasnije ipak legalno preuzeo vlast u Njemačkoj i svijet survao u najveću katastrofu: Drugi svjetski rat.

Spomenpodručje Buchenwald

Nakon paljenja sinagoga slijedili su logori smrti

Već ranije su židovima u Njemačkoj malo po malo oduzimana prava i prije nego što je počelo sustavno uništavanje. 9. studenoga 1938. u čitavoj Njemačkoj su paljene sinagoge, pljačkane židovske trgovine. Oko 100 židova je ubijeno, 26.000 uhićeno. Pogrom nad židovima cinično je nazvan "Kristalnom noći", a zapravo se radilo o nekoj vrsti generalne probe za holokaust. Šef nacionalsocijalističke Njemačke radničke fronte Robert Ley nije skrivao namjere nacista: "Židovi moraju biti srušeni, židovi moraju biti i bit će uništeni. To je naša sveta vjera."

Rupa u Berlinskom zidu slomila cijeli DDR

Ljudi sjede na Berlinskom zidu

9. studenoga je kroz povijest bio i dan općeg veselja

U nizu sudbinskih dana 9. studenoga 1938. je najgrozniji. Teško je zamisliti veći kontrast u odnosu na 9. studenoga 1989. kada je pao Berlinski zid. Kada se ljudima u bivšem DDR-u neočekivano otvorila granica, sreći i euforiji nije bilo kraja. Već mjesecima su ljudi prosvjedovali protiv komunističkog režima. Tisuće su preko Mađarske i njemačkih veleposlanstava u istočnoeuropskim zemljama pobjegle. Iz dana u dan rastao je pritisak na vlasti da olakšaju mogućnosti putovanja. No, da će se to tako brzo dogoditi nitko nije očekivao. Kada je na jednoj međunarodnoj konferenciji za novinare u istočnom Berlinu objavljeno da sloboda putovanja odmah stupa na snagu, mase su krenule preko granice podijeljenog Berlina: "Najprije su propuštali pojedinačno, a onda su otvorili rampe. Sada možemo prelaziti bez pokazivanja iskaznice, možemo ići bez ičega. Bez kontrole. Ja uopće nemam uza se iskaznicu."

Nakon te izuzetne noći nije bilo povratka na staro stanje. Prva rupa u Berlinskom zidu srušila je ubrzo čitav truli sustav bivšeg DDR-a. Po četvrti put je 9. studenoga pisana njemačka povijest, ovaj put sretna epizoda. U tomu ništa ne mogu promijeniti ni brojne poteškoće s kojima se Njemačka susrela nakon pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja.