1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Dalekosežni učinak razgovora uz kamin

Za tjedan dana u njemačkom Heiligendammu počinje summit skupine G8. Šefovi država ili vlada industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta jednom se godišnje okupljaju još od 1975. Donosimo kratku kroniku tih sastanaka.

default

Najmoćniji državnici svijeta se danas okupljaju za stolom.

Prvu svjetsku gospodarsku skupinu pokrenuli su 1975. tadašnji francuski predsjednik Valéry Giscard d’Estaing i bivši njemački kancelar Helmut Schmidt. Šest predsjednika vlada Njemačke, Francuske, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD-a sastali su se u dvorcu Rambouilletu u okolici Pariza. U opuštenijem i intimnijem razgovoru uz kamin raspravljali su o pitanjima međunarodne gospodarske politike. Godinu dana kasnije, u Puerto Ricu, krugu uzvišenih priključila se i Kanada. Nastala je Grupa Sedmorice – G7.

Rusija članica «druge klase»

Mnogim Njemcima najviše će ostati u sjećanju skup 1992. u Münchenu, ali ne zbog toga što je tada zaključeno novo partnerstvo s Rusijom. Teška policijska operacija protiv nasilnih prosvjednika prvoga dana konferencije izazvala je u Njemačkoj žučnu svađu oko primjerenosti ove akcije. Političku premijeru Skupina je doživjela u Napulju 1994. S Borisom Jeljcinom prvi je puta jedan ruski predsjednik ravnopravno sudjelovao u političkim savjetovanjima. «Sada smo G8 i u političkom smislu», izjavio je njemački kancelar Helmut Kohl. 1998. u Birminghamu Rusija je kao jedna od politički najznačajnijih zemalja prvi puta službeno sudjelovala. Time se krug proširio u G8. U pitanjima koja su se ticala financija i valute i dalje su se sastajale samo članice G7, jer u ovakvim temama Rusija nije imala istu ulogu u svijetu kao članice G7.

Nema summita bez (nasilnih) prosvjeda

Sastanak u Kölnu 1999. ušao je u povijest kao kelnski skup dugova. Najsiromašnijim državama svijeta oprošten je dug od 70 milijardi dolara. U Kölnu i Stuttgartu više od 50.000 ljudi mirno je demonstriralo za još radikalnije opraštanje dugova. 27. gospodarstveni skup u Genovi 2001. obilježili su masovni protesti, nemiri i rigorozne akcije policije što je dovelo do rasprave o smislu takvih velikih skupova. Već prvoga dana policija je ubila jednog nasilnog demonstranta. U nemirima je ozlijeđena 561 osoba. Pritvoreno je oko 300 protivnika globalizacije, od toga 71 Njemac. Tadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder na kraju skupa je kazao: «Nedopustivo je da o tome trebaju li se i na koji način susresti slobodnom voljom građana odabrani demokratski predstavnici država odlučuje stotina ili tisuću demonstranata koji su spremni na nasilje. Zato nema ni potrebe postavljati pitanje hoće li će se ovakvi skupovi i dalje nastaviti ili ne.»

Povijesni oprost dugova Africi

Skup 2005. u škotskom Gleneaglesu bio je zasjenjen nizom terorističkih napada u Londonu. Drugoga dana skupa u podzemnim željeznicama i u autobusima eksplodiralo je nekoliko bombi. Više od 50 ljudi je ubijeno, stotine su ranjene. Unatoč tome, domaćin Tony Blair donio je odluku da se sa skupom na kojemu je konačno dogovorena inicijativa za oprost dugova Africi nastavi. «Mišljenja sam da je to što je englesko predsjedništvo odlučilo reći: ‹Ne dozvoljavamo da našom agendom upravljaju teroristi. I to što smo si zadali da ćemo ostvariti, što ne i neznatno doprinosi iskorijenju terorizma, to ćemo i dovesti do kraja, i to do uspješnog kraja.› Zbog toga vjerujem da je unatoč svoj tragici koja je vezana uz ovaj skup on u stvari bio vrlo uspješan», ocijenio je tada Schröder.

O golemim problemima u dobrom ozračju

Prošle se godine u Petrogradu 32. gospodarstveni skup prvi put održao pod predsjedanjem Rusije. Središnja tema, očuvanje energije, dospjela je u pozadinu zbog eskalacije nasilja na Bliskom istoku. U kući Osmorice došlo je do otvorenih nesuglasica i to u prvom redu između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika George W. Busha. Kancelarka Angela Merkel u Rusiji je pak doživjela svoj G8-debi: «Tu atmosferu ja sam osobno doživjela kao vrlo iskrenu, vrlo otvorenu i obzirom na ogromne probleme koje imamo također i kao ozračje u kojem se nužnost usuglašavanja pokazala prije većom negoli manjom.»

Na dnevnom redu i suzbijanje terora

Politička supstanca skupa G8 djelomično je dovedena u pitanje. Sami sudionici skupa tome se mišljenju odlučno suprotstavljaju smatrajući da bi njihovi ciljevi koje su dogovorili u završnim pregovorima imali posve konkretne učinke. Tako su, primjerice, na skupu 2002. u kanadskom Kananaskisu usvojene mjere protiv međunarodnog terorizma. Jedna od posljedica je i to da u njemačkim prekomorskim lukama kontejnere koji su namijenjeni izvozu u SAD kontroliraju američki carinici. I njemački bi carinici, kada bi to htjeli, mogli uživati ista prava.

Politika i gospodarstvo «teške kategorije»

Njemačko državno čelništvo na skupinu G8 već duže vrijeme više ne gleda kao na neobavezno čavrljanje uz kamin. «Velika prednost suradnje između članica skupine G8 u donošenju odluka jest spajanje visokog stupnja fleksibilnosti s gospodarski i politički nužnom težinom. Zajedničke odluke djeluju na veliko političko ujedinjenje kojemu pojedinačne države ne mogu izmaći», stoji u dokumentu berlinskog Saveznog ministarstva gospodarstva. Važnost skupine G8 odražava se i u brojkama: Zemlje članice ostvaruju više od dvije trećine svjetskog bruto produkta, na njih otpada gotovo polovica svjetske trgovine, daju preko tri četvrtine pomoći za razvoj i najveći su ulagači u međunarodnim organizacijama kao što je OECD (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj), IWF (Međunarodni monetarni fond) i Svjetska banka.