1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Dalaj Lama i njegovi protivnici

Dalaj Lama je svugdje rado viđeni gost i simbol prosvjećenosti i mira. Njemačka je jedno od njegovih omiljenih odredišta. No nisu svi oduševljeni njegovim likom i djelom.

Na transparentima prosvjednika su stajale parole poput: „Lažni Dalaj Lamo, prestani s neistinama“ ili „Vjerske slobode – sad ili nikad“. Prosvjedi se nisu održavali u Kini, čiji stav prema vođi tibetanskih budista je poznat, nego prije tri mjeseca u Frankfurtu, usred Njemačke, zemlji u kojoj je Dalaj Lama rado viđen gost. No kritika Dalaj Lame nije ništa novo. Slični prosvjedi održani su već i u SAD-u. No iza njih se ne krije borba kineskih vlasti protiv tibetanskog vođe u egzilu nego vjerski sukob unutar budističke zajednice koji plamti već više od 400 godina.

Sukob star više od 400 godina

Dalaj Lama

Dalaj Lama

No što je predmet ovog vjerskog sukoba? U biti se sve okreće oko kulta božanstva Dorje Šugden, koji svoje korijene vuče još iz predbudističkog vremena. Oko ovog kulta se među budistima u Tibetu lome koplja. Sljedbenici tzv. Gelug učenja, među kojima je i Dalaj Lama, štuju Dorje Šugden koga vide kao zaštitnika budističkog nauka. Neki zapadni teolozi smatraju da čitav spor nema samo vjersku nego i političku dimenziju. Šugden kult je u Tibetu korišten za izolaciju od ostalih učenja kako bi se Tibetanci homogenizirali u borbi prema vanjskom svijetu. I zato je i Dalaj Lama pozvao na bojkot štovanja Šugden kulta nekih drugih božanstava poput Dolgjal kako bi se očuvalo „jedinstvo budizma među Tibetancima“. Dalaj Lama smatra da se jedino Buda može nalaziti u središtu obožavanja a ne neka „podbožanstva“.

Nema riječi o zabrani

Većina tibetanskih budista je u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća slijedila apel Dalaj Lame no, kako tvrdi Friedemann Eissler s Evangeličkog centra za svjetonazor, nikako se ne može govoriti o nekakvom pritisku od strane dobitnika Nobelove nagrade za mir. „Ovdje se zaista ne može govoriti o nekakvoj zabrani drugih učenja. Dalaj Lama zapravo uopće nema ni ovlasti učiniti tako nešto“, kaže Eissler. Dalaj Lama je u nekoliko navrata izjavio kako svaki Tibetanac ima potpunu vjersku slobodu. No on je isto tako odbacio bilo kakve „sektaške“ tendencije koje bi mogle naškoditi jedinstvu Tibetanaca. Škole i samostani koji su bliski Dalaj Lami udaljili su sljedbenike Šugden kuta iz svojih redova. No sukob je i dalje tinjao a eskalirao je kada je 1997. ubijen jedan redovnik i njegova dva učenika koji su otvoreno kritizirali Šugden kult. 2008. su se pojavili i prvi javni prosvjedi protiv Dalaj Lame.

Peking trlja ruke

Tibetanski redovnici

Spriječiti raskol među tibetanskim budistima

„Peking zadovoljno trlja ruke“ komentira minhenski teolog Michael von Brück. Čak su se pojavile i sumnje da Kina financira Dalaj Lamine protivnike. Peking otvoreno daje podršku sljedbenicima Šugdena u Tibetu čime se naravno smanjuje autoritet Dalaj Lame što je Kinezima u interesu. Teolozi smatraju da je broj sljedbenika Šugdena malen ali da su vrlo prisutni u medijima zbog profesionalnog PR-a. Neki, poput njemačkog prevoditelja Christopha Spitza, koji Dalaj Lamu prati na njegovim putovanjima po Njemačkoj, Šugden sljedbenike drži „budističkim fundamentalistima“ koji „agresivnim metodama preokreću stvarnost“. „Oni se žale na netoleranciju a zapravo od Dalaj Lame traže da prihvati njihovo učenje. To bi bilo isto kada bi neka mala kršćanska sekta od pape tražila da prihvati njihovo učenje“, kaže Spitz. Razlog najnovijoj eskalaciji sukoba je činjenica da je Tibetanska vlada u egzilu nedavno i službeno prihvatila anti Šugden rezolucije iz 1996., 1997. i 2008. Dovoljno razloga da se vjeruje kako će i predstojeći posjet Dalaj Lame Hamburgu popratiti prosvjedi.