1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Da se ne zaboravi žrtve ratova

Nekoliko nevladinih udruga s područja bivše Jugoslavije udružilo se kako bi izvršile pritisak na nacionalne vlade u cilju osnivanja komisije, što bi se bavila utvrđivanjem stvarnog broja žrtava u ratovima devedesetih.

default

Spomenik Hrvatima ubijenim na Ovčari kod Vukovara

Masovna grobnica u Cerskoj kod Srebrenice

Masovna grobnica u Cerskoj kod Srebrenice

Hrvatska istražuje sudbinu još 1.122 nestale ili nasilno odvedene osobe za vrijeme Domovinskog rata. Na području cijele regije traga se za ukupno 16 tisuća ljudi. Kako bi se točno utvrdilo što se dogodilo s tim ljudima i, kako bi se spriječile moguće manipulacije ratnim žrtvama, nekoliko nevladinih udruga s područja bivše Jugoslavije predložile su osnivanje Komisije za utvrđivanje zločina. Cilj bi joj bio prikupljanje podataka kako se ne bi zaboravile žrtve, ali i poticanje nacionalnih sudova na aktivnije kažnjavanja odgovornih za zločine počinjene u ratu.

Vesna Terselic

Vesna Teršelić

Jer, ističe voditeljica Documente Vesna Teršelić, tek mali je broj počinitelja izveden pred lice pravde. Od 703 zločina prijavljena u Hrvatskoj, oko 400 je još u predistražnoj fazi. „Baš zbog neprocesuiranja zločina, zbog kasnog procesuiranja pokrenuli smo inicijativu za regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava“, kazala je Teršelić.

Udruge ističu kako sam rad Haaškog suda, koji i nije baš učinkovit, nije dovoljan za kažnjavanje zločina, što su se dogodili na prostorima bivše Jugoslavije. Uz to, žele istražiti koliki je stvarni broj žrtava rata, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.

Svi za, ali....

Mnoštvo križeva na vojnom groblju

Svaka žrtva ima ime, a preživjeli moraju imati mjesto za tugovanje

Čelnici svih država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije zauzimaju se, kako ponavljaju, da se sve žrtve tretiraju na jednak način, s punim pijetetom. Podržavaju, također, da se identificira svaka žrtva jer, kako je nedavno kazao hrvatski predsjednik Ivo Josipović, „svaka žrtva zaslužuje svoje ime“ a i zalažu se da država kazni svaki zločin. I tu dolazi ono famozno – ali ... Jer, pitanje je zašto je 15 godina od završetka većine ratova tako malo procesa i presuda za zločine.

Hrvatska je, uz podršku Tribunala, osnovala četiri suda za ratne zločine – u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. Slični sudovi postoje i u drugim državama regije. Zbog toga je dvojbeno hoće li inicijativa nevladinih udruga naići na potporu vlasti. Oni, međutim, tvrde kako ne žele biti alternativa ni Haaškom sudu ni nacionalnim sudovima, već bi samo prikupljali činjenice „da se ne zaboravi“, kako je i nazvana ova kampanja.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva