1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Dževad Karahasan: "Mnogo je gore biti ptica nego musliman"

On je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih književnika današnjice - Dževad Karahasan. Živi i radi u tri europska grada: Berlinu, Sarajevu i Gracu. Život "između" ima svoje čari i mane, kaže Karahasan.

Dževad Karahasan

Dževad Karahasan

Dževad Karahasan šest mjeseci kao profesor gostuje na Humboldt sveučilištu u Berlinu. Njegova predavanja o poetici slavenske drame slušaju studenti slavisitike, teatrologije, europskih književnosti i filmske akademije. S poznatom turskom autoricom Eminom Sevgi Özdamar, Karahasan je u Njemačkoj službi za akademsku razmjenu (DAAD) govorio o jeziku, identitetu i predrasudama.

“Život treba biti kompliciran, kako ne bi postao rutina!”

Lesung DAAD

Književna večer u DAAD-u

Bosankohercegovački esejist Dževad Karahasan trenutnu živi i radi u tri eurospka grada. Predaje na Humboldt sveučilištu u Berlinu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a u austrijskom Gracu radi kao gradski pisar, gdje vodi i međunarodni projekt ”Poetika granica”. ”Nikad ne znate gdje vam je koja knjiga, nikada ne znate gdje vam je četkica za zube, ali što ćete...Život treba biti kompliciran, kako ne bi postao rutina!” Muslimanima koji žive i rade na Zapadu, danas nije lako, kaže Karahasan.

Nekada su ga ljutile predrasude, a sada radom, razgovorima i predavanjima pokušava ih dovesti u pitanje. Opravdava ljudske predrasude, jer čovjek o velikoj većini stvari nema vremena da razmišlja, pa mu je lakše prihvatiti stereotipe nego istraživati istinu, objašnjava Karahasan.

Lesung DAAD

Kojim jezikom i govorio, svi ga razumiju

”Zapad je danas društvo straha. Na Zapadu se danas na sve strane proizvode ogromne količine strahova raznih vrsta. Kada vidite kako je jadnim pušačima, shvatite da ste kao musliman čak privilegirani. Kada vidite kakvi strahovi i kakva panika vladaja zbog ptičje gripe, shvatite da bi bilo mnogo gore da ste ptica nego što ste musliman”, priča Karahasan. Iako se njegovi romani s bosankog prevode na strane jezike, Karahasan tvrdi da govori bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpskim jezikom.

Njegove se knjige i romani u susjednim zemljama čitaju bez prevoda, jer ime jezika nema nikakve veze s njegovim sadržajem, komentira Karahasan. ”I dalje mislim da se mogu sjajno razumjeti s ljudima koji govore srpski, hrvatski, crnogorski. Sjajno se razumijem sa svojim prijateljima, a s onima koji se sa mnom ne žele razumjeti, uopće i ne pokušavam da se razumijem.”

Autor: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva