1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Crnogorsko odvjetništvo istražuje zločine u „Morinju“

Šest pripadnika bivše JNA osumnjičeni su za ratne zločine i kršenje međunarodnog prava. Oni su u sabirnom centru „Morinj“ dovodili, zatvarali i mučili civile i ratne zarobljenike sa dubrovackog područja.

default

Parlament Crne Gore u Podgorici

Prema prijedlogu Višeg državnog odvjetništva u Podgorici, u istražnom postupku treba saslušati preko 50 svjedoka. Indikativno je svakako da je citava ova akcija crnogorskog tužilaštva pokrenuta samo dan uoci dolaska u Crnu Goru glavne haaske tužiteljice Karle del Ponte. Ona je u Podgorici kazala da je spremna da crnogorskom pravosudu stavi na raspolaganje svu dokumentaciju koju Tribunal posjeduje o Morinju. A samo deset dana ranije crnogorska vrhovna tužiteljica Vesna Medenica je izjavila da ima problema sa dokazima u tom predmetu „Dokazi koji su stigli iz Hrvatske su kvalitetni, ali mi ne želimo da prihvatimo svjedocenje od prije 15 godina“, rekla je Medenica i dodala da ce svi svjedoci morati da dodu pred crnogorske pravosudne organe kako bi se onda, sa cvrstim dokazima, išlo na sud. Ona je, inace, nedavno kazala i da je tek 2003. godine cula za vojni logor u Morinju.

Crnogorski književnik Jevrem Brkovic, koji je zbog protivljenja ratu sa Hrvatskom, mora da emigrira iz Crne Gore pocetkom devedesetih, rekao je da je Medenica kao dragovoljac sudjelovala na tzv. dubrovacko-herecegovackom ratištu! I aktualni crnogorski ministar pravde Miraš Radovic nije negirao tvrdnju da je tijekom rata u Hrvatskoj, kao i 40 hiljada gradana Crne Gore, nosio uniformu bivše JNA. Sada se u zvanicnim krugovima u Podgorici sve to nastoji zaboraviti, a krivica i odgovornost za rat i zlocine na prostoru nekadašnje Jugoslavije prevaliti na Miloševicevu Srbiju. Komentator podgorickog nezavisnog nedjeljnika „Monitor“ Andrej Nikolaidis rekao je za RDW da je situacija u Crnoj Gori tragikomicna. „Politicari koji su itekako bili umiješani u rat traže alibi od javnosti koja je i sama bila umiješana u rat, a i obratno. Tako da tu imate dvoje krivih koje pravdaju jedno drugo. Situacija je komicna, za ovo društvo tragicna. Medutim, dugorocno to nece funkcionirati, jer ce istina, na ovaj ili onaj nacin, na kraju isplivati. Istina, naravno, ne zavisi od manipulacija istorijom koje se sprovode u Crnoj Gori, vec je to jedna mnogo šira stvar u koju su upletene i više instance od lokalnih crnogorskih politicara i njima uslužnih istoricara i politikologa.“ A cinjenice su u slucaju logora „Morinj“ doista neumoljive. U toj vojnoj postaji oko 350 ljudi, uglavnom sa juga Hrvatske, je bilo podvrgnuto strašnoj psihickoj i fizickoj torturi - osmorica su umrla od posljedica mucenja i gladi, a ostali i nakon 15 godina nose ožiljke zatoceništva.

Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku prikupio je svedocenja 153 nekadašnja zatocenika iz Morinja, a spisak od 36 oficira, vojnika, rezervista i civila koji su kontrolirali logor i sudjelovali u mucenju zarobljenika nalazi se u knjizi „Sjecanja dubrovackih logoraša 1991. – 1992. godine“, tiskanoj 2003. godine u Dubrovniku. Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta za ljudska prava Slobodan Franovic je za naš radio rekao da je sada na potezu crnogorsko pravosude. „Nakon obnove nezavisnosti definitivno su prestali svi moguci argumenti za izgovor zašto se ne postupa u slucajevima ratnih zlocina. Ranije je za veliku vecinu tih zlocina bilo nadležno tzv. vojno pravosude, koje je prestalo da postoji još tijekom trajanja unije Srbija i Crne Gora, ali je, naravno, bilo problema da nacionalni pravosudni sistemi Crne Gore i Srbije preuzmu u potpunosti te nadležnosti, dokumentaciju, itd. Sada više ti argumenti ne stoje i sada zaista ocekujemo da nacionalni pravosudni sistem Crne Gore djeluje brzo i efektivno.“ U svakom slucaju, za sada je tek jedna stvar izvjesna: u prici oko Morinja odgovarace samo izvršioci zlocina.