1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Crnogorski protiv srpskog

U Crnoj Gori jučer je počela nova školska godina. Novost je da će učenici u osnovnim i srednjim školama nastavu slušati na crnogorskom jeziku iako mnogi smatraju da su zbog toga diskriminirani.

default

Što će biti na crnogorskom sveučilištu?

Crnogorska vlast suočava se s organiziranim otporom zbog odluke da se u nastavi koristi crnogorski jezik. Naime, oporbene stranke najavile su da će se zbog te odluke vlade premijera Mila Đukanovića žaliti Ustavnom sudu Crne Gore. Manje prosrpske stranke predložile su bojkot nastave, dok roditelji okupljeni u udruženju „Stop diskriminaciji“ dijele zainteresiranim roditeljima pisani zahtjev u kojem se od školskih ravnatelja traži da njihova djeca uče na materinjem, odnosno na srpskom jeziku. Po crnogorskom ustavu, djeca imaju pravo nastavu pohađati na svom materinjem jeziku. U Crnoj Gori su u službenoj upotrebi crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski i albanski jezik.

Politika pa lingvistika

Napominjući da se na posljednjem popisu stanovništva 63 posto građana izjasnilo da govori srpskim jezikom, profesor književnosti Dejan Vučićević za Deutsche Welle kaže da crnogorska vlast na politički način pokušava razriješiti jedno čisto lingvističko pitanje.

„Koristi se jedan jezik gdje nema nikakvih kodifikacija, koji nema ona osnovna obilježja koja krase jedan jezik, kao što su pitanja morfologije, fonetike i sintakse, što znači da najjednostavnije gramatičko pitanje do dana današnjeg nije riješeno. Da nije smiješno bilo bi zaista tragično i više sam nego siguran da će jedna ovakva odluka u našim učionicama izazvati pregršt tragikomičnih situacija. Posebno će biti zanimljivo kako će nastavnici nastupati na satovima i kako će uspijevati obraćati se učenicima na crnogorskom jeziku i predavati nastavne planove za koje su zaduženi.“

Svakom svoje pravo?

Ulica u Cetinju.

Cetinje je jedno od rijetkih mjesta gdje se većina stanovnika izjasnila da govori crnogorskim jezikom.

S druge strane, književnik Aleksandar Bečanović kaže za naš radio da u ovom slučaju nema diskriminacije. „O diskriminaciji možemo govoriti samo onda kada se nekome oduzima njegovo pravo, a ne ako se ono drugome daje“, ističe on i dodaje da je logično da se u crnogorskim školama nastava održava na crnogorskom jeziku.

„Pravila su arbitrarna i tokom vremena postaju naturalizirana. Meni je važno da se ovakvim rješenjem ne ugrožava pravo onih koji ne smatraju da je crnogorski jezik njihov materinji, da oni imaju pravo govoriti i koritsiti svoj jezik. Vjerujem da će tokom vremena svi naučiti živjeti u ’jezičnom pluralizmu’“, zaključuje Bečanović.

Autor: Mustafa Canka, Ulcinj

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva