Crnogorci sanjaju o nafti

Crnogorska Vlada objavila je da će u rujnu biti raspisan tender koji će biti otvoren devet mjeseci i da će se na njemu prijaviti dvadesetak renomiranih kompanija. Pomoćnik crnogorskog ministra gospodarstva Vladan Dubljević za Deutsche Welle kaže kako je realno očekivati da se do nafte dođe, jer je, kako ističe, već sada nesporno da je "jadranski bazen plodno naftonosno polje".

Jadran obećava

„Mi ne bi radili taj posao da ne smatramo da se u crnogorskom podmorju nalaze ležišta ugljikovodika. Poznato je da Hrvatska posjeduje velika komercijalna ležišta plina, u Italiji su također otkrivena velika ležišta i plina i nafte, u Albaniji proizvodnja nafte traje već 20-30 godina“, nabraja Dubljević.

Prema „Strategiji razvoja energetike Crne Gore“, koja se temelji na geološkim procjenama, rezerve nafte u crnogorskom podmorju procijenjene su na sedam milijardi barela, dok se rezerve prirodnog plina procjenjuju na čak 425 milijardi kubičnih metara. Kako se vrijednost četiri nalazišta nafte u Bosni i Hercegovini procjenjuje na 27 milijardi dolara, u ruskom „Gazpromu“ smatraju da se u sjevernim dijelovima Crne Gore možda može doći do naftne žile.

Naftne mrlje

U razdoblju od 1950 do 1991. godine, u Crnoj Gori je izvedeno 17 istražnih bušotina, a u svima njima je praktično utvrđena pojava plina i nafte. Najznačajniji naftonosni potencijal utvrđen je kod Ulcinja, te u podmorju Boke Kotorske. Ali, tadašnja tehnologija nije omogućavala dublji prodor u utrobu zemlje, koji bi dao željene rezultate.

Na bušotini koja se nalazila u moru sjeverozapadno od Budve, nafta je potekla, ali je nije bilo u komercijalnim količinama, tako da eksploatacija nije ni počela. Udružene jugoslavenske naftne kompanije osamdesetih godina prošlog stoljeća bušile su u Valdanosu kod Ulcinja do dubine od 5.309 metara. Na toj bušotini stavljen je čep, oko kojeg se često mogu vidjeti znatne količine naftnih mrlja.

Učinci tek za pet godina?

Ekonomski stručnjak Zarija Pejović kaže za DW da, dok se čeka čudo i da potekne nafta, prioritet za Crnu Goru treba biti izrada programa njezine financijske konsolidacije, te podsticanja proizvodnje i zaposlenosti.

„Čak i ako se rezerve nafte otkriju, imat ćemo vjerojatno nastavak vladanja ovog režima sličnog bliskoistočnim režimima. Ne vjerujem, dakle, da će se to nešto značajnije odraziti na životni standard građana Crne Gore”, dodaje Pejović.

U crnogorskoj vladi već je isplanirano da će ta zemlja od naftnih kompanija ubirati 70 posto njihovog profita na godišnjoj razini kroz unaprijed definirane naknade i poreze. Veći prihodi očekuju se za pet godina, odnosno oko 2017, kada, uostalom, stiže na naplatu najveći broj kredita kojima je aktualna vlast u prethodnih nekoliko, i posebno u ovoj godini, vrlo zadužila Crnu Goru i sve njezine građane.