1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Crnogorci će platiti odštetu za krave iz Konavla

Krunoslav Vidić27. srpnja 2005

Hrvatski i crnogorski ministri poljoprivrede Petar Čobanković i Milutin Simović u Cavtatu će okrenuti novi list u odnosima dvije zemlje. Potpisivanjem Memoranduma Crna se Gora Hrvatskoj obavezuje nadoknaditi štetu za opljačkan stočni fond u Konavlima, kod Dubrovnika, u iznosu od oko 400 tisuća eura.

https://p.dw.com/p/9Yfz
Dubrovačko će područje dobiti odštetu od Crnogoraca
Dubrovačko će područje dobiti odštetu od CrnogoracaFoto: dpa

To je prvi čin kojim Crna Gora nadoknađuje štetu nastalu u agresiji, a potpisivanju će nazočiti hrvatski i crnogorski predsjednici Stjepan Mesić i Filip Vujanović.

Sama najava potpisivanja Konavoskog memoranduma, koje će se dogoditi na sjednici Hrvatsko – crnogorskoga međudržavnog savjeta, izazvala je značajne reakcije i s jedne i s druge strane granice.

S hrvatske su se strane probudili veliki apetiti prema naplati ratne štete i prije okončanja postupka koji je Hrvatska pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde. U priču su se uključili predstavnici Vukovara, grada koji je najviše stradao tijekom agresije na Hrvatsku. Vukovarski gradonačelnik Tomislav Šota iznio je precizne podatke: «Ratna šteta na području grada Vukovara iznosi 9 i pol milijardi kuna, od čega se na gospodarstvo odnosi 4,6 milijardi kuna, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 milijarde kuna, na privatnu imovinu 2,6 milijardi kuna, što znači oko 60 posto objekata je u ratu potpuno uništeno, a preko 30 posto oštećeno.»

Predsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko – srijemske županije Dragutin Glasnović smatra da najviše sredstava treba dobiti područje koje je pretrpjelo najviše razaranja tijekom rata, a to je Slavonija. Dodaje kako bi sredstva od ratne odštete bila dobar poticija za obnovu ratom uništenog gospodarstva: «Ako ne raščistimo ono što je netko dužan prema nekome, ne možemo razgovarati normalno i trgovati i surađivati.»

Stručnjak za međunarodno pravo Ivo Josipović mišljenja je da ostvarenje povratničkih zahtjeva neće biti jednostavno: «Plaćanje odštete, samo po sebi, naravno da implicira određeno priznanje odgovornosti i mislim da spremnost da se to učini pokazuje napredak odnosa Hrvatske i Crne Gore s jedne strane, a eventualno sutra, i Hrvatske i Srbije.»

S druge, pak, strane, predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić proteklih je dana izjavio da ukupnu ratnu odštetu Hrvatskoj, pa i za Dubrovnik, može platiti samo onaj tko na Međunarodnom sudu pravde, možda, bude proglašen krivim za agresiju. Krivokapić je dodao da se, u slučaju naknade štete u Konavlima, ne može govoriti o modelu plaćanja ratne odštete koje je Podgorica najavila, nego je riječ o «donacijama koje Crna Gora daje hrvatskim građanima kao osjećaj moralne odgovornosti».