1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Crna Gora - prolazna stanica za ilegalne useljenike

Posljednjih godina Crna Gora je postala nezaobilazna točka na putu ilegalnih useljenika iz Azije ili zemalja sjeverne Afrike koji se pokušavaju domoći EU. Crna Gora je pod sve jačim pritiskom Bruxellesa.

Titel: Jaz Budva Beschreibung: Der Strand Jaz in Budva (Montenegro). Foto: DW Korrespodent Mustafa Canka. Aufnahmedatum: 3.5.2011.

Jaz Budva

Prema informacijama crnogorske policije, useljenici uglavnom preko Turske dolaze do Grčke, a zatim se preko Makedonije, Albanije i Kosova, ilegalno prebacuju u Crnu Goru. Za prolazak kroz Crnu Goru prema zemljama Zapada, kako su nedavno posvjedočili neki useljenici uhvaćeni u Kopru, u Sloveniji, platili su “oko 200 eura po osobi, plus naknada troškova”.

Preko Crne Gore do Europe

Plaža Jaz u Budvi

Duga pomorska granica Crne Gore

Analitičar Tufik Softić kaže da su ilegalni useljenici proteklih godina najčešće ulazili u Crnu Goru s Kosova i iz Albanije. “U posljednje vrijeme zabilježen je veći broj imigranata iz Palestine, Afganistana i Alžira, koji su do Crne Gore dolazili preko Grčke, Makedonije ili Kosova. Druga linija šverca ljudima kroz Crnu Goru vodila je sa Kosova, preko graničnih prijelaza Kula i Tuzi, prema Vraćenovićima (granica s BiH). Odatle su dalje pokušavali preći u Hrvatsku i prema zemljama EU”.

On ističe da je Hrvatska pooštrila kriterije za prelazak granice u procesu pregovara za pristupanje EU, a isto je zatraženo i od Crne Gore, koja je pregovore započela krajem lipnja. Zato sada imigranti i njihovi vodiči iz Crne Gore češće koriste puteljke koji iz ove zemlje vode u Bosnu i Hercegovinu. Jer, granica između ove dvije države je vrlo duga, teško prohodna i slabo kontrolirana. A imigranti su, kako kaže Softić, kao voda: kada se jedan kanal zatvori, oni pronalaze drugi.

Sve više zahtjeva za azil

U policiji kažu da imigranti koji su do sada hvatani u Crnoj Gori kod sebe uglavnom nisu imali nikakve osobne isprave, pa su neki od njih odlučili zatražiti politički azil u Crnoj Gori. Službeni podaci pokazuju da je u prvoj polovini ove godine, 419 osoba zatražilo azil, što je čak duplo više nego tijekom cijele prošle godine. Iz njemačkog veleposlanstva u Podgorici je nedavno priopćeno kako u Crnoj Gori boravi 500 imigranata, uglavnom iz sjeverne Afrike. 

Drastično povećanje tražitelja azila upućuje na to da imigranti koriste tu zemlju da se malo odmore, dobiju medicinsku njegu i da se legalno kreću po Crnoj Gori dok im se ne pruži prilika da se prebace na Zapad. 

U posljednjem izvješću Američkog ministarstva vanjskih poslova iz lipnja ove godine se navodi da je “Crna Gora zemlja porijekla, tranzita i konačnog odredišta za muškarce, žene i djecu koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada”. Istodobno se naglašava kako crnogorska vlada doduše ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za iskorjenjivanje trgovine ljudima, ali da čini značajne napore kako bi se to postiglo.

Nužna regionalna suradnja

Zgrada parlamenta u Podgorici

Zgrada parlamenta u Podgorici

Šef Ureda crnogorske vlade za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama kaže da je potrebna šira regionalna akcija kako bi se spriječila trgovina ljudima. “Normalno, i mi ćemo imati manje problema, jer smo mi zemlja tranzita. Ukoliko zemlje krajnjeg odredišta i zemlje porijekla poduzmu neophodne mjere, bit će svakako mnogo lakše.”

Jer, kako dodaje Tufik Softić, uz krijumčarenje droge, krijumčarenje ljudima je najunosniji prekogranični posao. “Ono što je potpuno izvjesno je da su mreže krijumčara regionalno vrlo dobro povezane i da se oslanjaju i na druge kriminalne organizacije, koje se bavile krijumčarenjem droge, oružja i roba na koje se plaćaju državni nameti (poput cigareta op.u.)”, ocjenjuje on.

Inače, Crna Gora još nema centar za zbrinjavanje tražitelja azila, a on bi, kako obećavaju dužnosnici u Podgorici, trebao biti otvoren do kraja ove godine.