1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Crna Gora: Festival sjećanja i politika zaborava

U kotorskoj palači Bizanti u subotu (8.10) je otvoren prvi “Ke nova?” festival, izložbom pod nazivom ”20 godina poslije – suvremena dubrovačka scena u Kotoru” .

Pogled s Lovćena prema Boki kotorskoj

Pogled s Lovćena prema Boki kotorskoj

Festival “Ke nova?” na ovaj način želi kotorskoj publici predstaviti presijek suvremene dubrovačke umjetničke scene, ali i kroz zbližavanje umjetnika ova dva grada podsjeti na 20-u obljetniu početka napada na Dubrovnik, kazali su organizatori festivala. Oni su istaknuli da je ideja ove manifestacije da se ljudi, pogotovo mlađe generacije koje su zemljopisno vrlo blizu, upoznaju, pronađu zajednički jezik i nastave neposredno druženje i to izvan institucionalnih okvira. “Riječ je o ljudima koji ne pristaju na ideju da se autentični nacionalni identiteti dokazuju samo isticanjem razlika među susjednim kulturama i koji zagovaraju normalnu aktivnu komunikaciju među akterima u kulturi, uvjereni da time obogaćuju vlastiti kulturni identitet, te pomažu stvaranje uvjeta da ovaj prostor postane regija plodonosnog prožimanja, suradnje i tolerancije čime neutraliziraju opasnost ponavljanja sukoba”, smatraju organizatori festivala.

 

Romanička katedrala Svetog Trifuna u središtu Kotora.

Romanička katedrala Svetog Trifuna u središtu Kotora.

 

Ove godine festival je bio simboličnog karaktera i stoga je trajao samo jedan dan. Od sljedeće godine trajat će četiri dana i bit će rotacionog karaktera – u svibnju će se kotorska umjetnička scena predstaviti u Dubrovniku, a u listopadu Dubrovčani ponovo dolaze u Kotor.

Nakon otvaranja, održana je i večer posvećena velikom dubrovačkom pjesniku Milanu Milišiću, koji je nastradao 5. listopada 1991. godine tijekom granatiranja grada.

Organizatori festivala dodali su da je to način da se podsjeti na velike ljude oba grada koji su svoj život posvetili borbi protiv jednoumlja, nacionalizma, rata i mržnje, kao što su bili upravo pjesnik Milišić ili npr. pokojni don Branko Sbutega.

Nekažnjivost zločina

Izgorjele kuće na Stradunu.

Napadi na Dubrovnik, 1991. Izgorjele kuće na glavnoj dubrovačkoj ulici Stradunu.

Ali, malo je onih u Crnoj Gori koji se žele sjećati početka devedesetih i posebno napada na Dubrovnik, iako je tada poginulo 165 vojnika i dragovoljaca iz Crne Gore. Crnogorska vlast, u kojoj su i dalje mnogi od onih koji su prije dva desetljeća puškom jurišali na hrvatski jug, čini sve da se ta najtamnija stranica novije crnogorske povijesti izbriše iz sjećanja i školskih udžbenika. Osim “iskazivanja žaljenja” bivšeg premijera Mila Đukanovića za zločine koje su građani Crne Gore počinili u Hrvatskoj, dužnosnici u Crnoj Gori pokušavaju uvjeriti javnost da su sa danom proglašenja crnogorske neovisnosti u historiju otišli i ratni zločini koje su počinili njezini građani. Stoga još uvijek nema nijedne sudske presude za zločine na dubrovačkom ratištu, mučenje hrvatskih zatvorenika u logoru “Morinj” u Boki Kotorskoj, deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica, etničko čišćenje pljevaljske Bukovice …   

“No, ratni zločini ne zastarjevaju. Svedoka, uprkos svemu, još ima, da ne dozvole da Crna Gora ostane masovna grobnica za istinu”, piše neovisni politički tjednik “Monitor” i podsjeća da je u crnogorskim knjižnicama netko iščupao ratnohuškačke stranice državnog lista “Pobjeda” i počistio u arhivi Televizije Crne Gore snimke iz ratnog perioda!?

Epizoda s Terezom Kesovijom

Antiratni aktivisti u Crnoj Gori bili su ovih dana preneraženi činjenicom da je upravo na 20-tu obljetnicu napada na Dubrovnik u Podgorici gostovala hrvatska umjetnica Tereza Kesovija. Pokrovitelj koncerta u Crnogorskom narodnom kazalištu bila je vlada Crne Gore, a sponzor “Prva banka”, u kojoj je većinski vlasnik porodica Đukanović.

Iako je Kesovija, kojoj je i samoj tijekom rata uništena kuća, kazala da je to još jedna “ruka pomirenja i jedno lijepo, plemenito praštanje”, bivši čelnik Liberalnog saveza Crne Gore Slavko Perović joj je u otvorenom pismu poručio da je “koncert služio za pranje biografije ratnog huškača i organizatora rata Mila Đukanovića. “Vaš koncert, gospođo Kesovija, nije bio ništa drugo nego vaše javno izrugivanje sa svim žrtvama herojskog domovinskog rata”, napisao je Perović. Crnogorski vojnici u odorama bivše Jugoslavenske narodne armije su Kesoviji u jesen 1991. godine opljačkali zapalili kuću u Konavlima.

 “Napad na Dubrovnik, kao i sudjelovanje Crne Gore u ratovima iz 1990-tih, ostat će tamna mrlja na kolektivnoj savjesti Crne Gore sve dok se crnogorski parlament i drugi državni organi ne odrede prema naporima crnogorske ratno-profiterske političke elite da sakrije svoje prljave tragove iz tih mračnih godina”, tvrdi povjesničar Srđa Pavlović. Prema njegovim riječima, neophodno je usvojiti skupštinsku rezoluciju koja će se bazirati na istini o tome da je Crna Gora bila aktivna sudionica u ratnim operacijama u Hrvatskoj.

Autor: Mustafa Canka, Kotor

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

 

                                                                                                                     

 

Preporuka uredništva