1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Crna Gora bi bila jedina članica NATO-a koju je Savez bombardirao

Prije 15 godina NATO je bombardirao ciljeve u SR Jugoslaviji kako bi okončao nasilje nad kosovskim Albancima. U zračnim napadima u Crnoj Gori je poginulo sedam osoba. To je za mnoge razlog za odbijanje članstva u NATO-u.

Najnovije istraživanje agencije Ipsos Strategic Marketing pokazalo je da većina stanovnika Crne Gore podržava članstvo u NATO-u. No ta većina je tijesna: razlika je samo jedan posto, odnosno 42 posto ispitanika je za, a 41 posto protiv. Marko Uljarević iz agencije Ispos za Deutsche Welle objašnjava da ta razlika nije važna te da se ne može predvidjeti hoće li podrška nastaviti rasti. "Građani Crne Gore imaju podijeljeno mišljenje o pristupanju NATO-u. U posljednja tri mjeseca uočen je značajan rast broja onih koji bi na eventualnom referendumu podržali NATO integracije. No da bi mogli govoriti o stabilnom pozitivnom trendu, potrebno je pričekati rezultate još nekoliko istraživanja na tu temu."

Ukrajina i emocije

Do rasta podrške došlo je zahvaljujući intezivnijoj kampanji crnogorske vlade, kao i otvorenijeg zalaganja vladajućih i jednog dijela oporbenih stranaka. NATO integracije su i kao tema postale više zastupljene u crnogorskim medijima, objašnjava Uljarević. Na rezultate budućih istraživanja mogla bi utjecati događanja u Ukrajini, koja su dovela do pogoršanja odnosa Rusije i članica NATO-a. Dok je crnogorska vlada otvoreno stala na stranu prozapadnih snaga, javnost nije imuna na poruke iz Moskve.

Bombardiranje SR Jugoslavije trajalo je 78 dana

Bombardiranje SR Jugoslavije trajalo je 78 dana

Nenad Koprivica, izvršni direktor podgoričkog Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM), koji se također bavi istraživanjem javnog mnijenja, kaže da trend rasta podrške zavisi od više faktora, a kao jedan od njih navodi takozvani situacijski faktor. "Ubojstvo premijera Srbije Zorana Đinđića utjecalo je na rast podrške javnog mnijenja Slovenije članstvu u NATO-u, jer je to shvaćeno kao potencijalna opasnost od nove destabilizacije Balkana", podsjeća Koprivica i dodaje: "U idućem razdoblju ćemo vidjeti kako će kriza u Ukrajini, odnosno zaoštravanje odnosa EU/NATO i Rusije, utjecati na podršku javnog mnijenja u Crnoj Gori."

S tim se slaže i Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), nevladine organizacije koja se bavi razvojem dijaloga o prednostima i manama mogućeg članstva u NATO-u. Ona ističe i emotivni faktor. "Istraživanja kontinuirano pokazuju postojanje značajnog broja građana koji imaju snažnu emociju protiv učlanjenja Crne Gore u NATO, upravo zbog bombardiranja 1999. godine. Tim iskustvom nisu oduševljeni ni oni koji podržavaju članstvo u NATO-u i to najčešće navode kao najveću zamjerku Sjevernoatlantskom savezu. Emotivni argumenti vrlo su moćni, a hoće li utjecati na krajnju odluku o članstvu, ovisi koliko će biti korišteni u kampanji."

Murino – crnogorsko ogledalo NATO-a

NATO-ovo bombardiranje Crne Gore odnijelo je sedam života. Već prvog dana "Operacije savezničkih sila", 24. ožujka 1999. godine, u vojarni Milovan Šaranović u Danilovgradu poginuo je vojnik Saša Stojić. Mjesec i šest dana kasnije, NATO je bombardirao selo Murino kod Plava, u kojem je stradalo šest civila, među njima i troje dece.

Stanovnici Murina 30. travnja 1999. nisu bili upozoreni na opasnost. Nadležni nisu uključili sirenu koja najavljuje bombardiranje. Obitelji stradalih civila zato su tužile državu Crnu Goru i tražile odštetu na račun duševnih boli i troškova izgradnje spomenika. Svi su zbog zastare odbijeni, jer su se sudu obratili tri godine nakon pogibije. Njihov pravni zastupnik Velija Murić za Deutsche Welle kaže da država nije učinila ništa kako bi pomogla unesrećenim obiteljima. Iako vlada posljednjih mjeseci vodi intezivnu kampanju za članstvu Crne Gore u NATO-u, mjesto Murino i njih nitko nije obišao, navodi Murić. "Koliko ja znam ništa nije učinjeno od države u smislu razgovora s tim obiteljima, u smislu satisfakcije, podizanja spomen obilježja. Mislim da bi vlada trebala, neovisno od sudskih postupaka, učini ljudsku gestu, a nikada nije kasno za to."

Prva bombardirana članica NATO-a?

Milo Đukanović i glavni tajnik NATO-a Fogh Rasmussen

Milo Đukanović i glavni tajnik NATO-a Fogh Rasmussen

Ako vlada uspije u svojoj namjeri, Crna Gora bi bila prva članica NATO-a koju je taj Savez bombardirao. Do sada se nije dogodilo da zemlja koja je bila meta NATO-a kasnije postane njegov dio. Zbog toga je u Podgorici formiran mirovni pokret "Ne u rat, ne u NATO". Predsjednik pokreta Gojko Raičević ističe: "Narodu koji je 'plodove' tog ratnog aparata mogao osjetiti iz najosobnije perspektive, nepristojno je sada nametati đavola i uvjeravati ga da je u pitanju lik anđela. NATO je sinonim za nesreću, asocira na okupaciju, ropstvo, rat, nevine žrtve i protivi se zdravom razumu svaka pomisao i akcija k približavanju tom vojnom savezu."

Zagovornici ideje o članstvu NATO doživljavaju upravo suprotno. Nenad Koprivica iz CEDEM-a navodi: "Sudbina male države na prostoru Balkana je da bude članica sustava kolektivne sigurnosti koji će joj jamčiti sigurnost i teritorijalni integritet kako bi se mogla posvetiti dinamičnijem društveno-ekonomskom razvoju."

Koliko košta NATO?

Još nije sasvim jasno kako bi NATO mogao utjecati na crnogorski ekonomski razvoj. Nema računice koliko bi Crnu Goru koštalo članstvo, a koliko neutralnost. Milica Kovačević iz CDT-a smatra da bi upravo podatak koliko sve to košta i šta je isplativije pomogao građanima da se odluče. Trenutačno je neutralno po pitanju članstva u NATO-u oko 17 posto stanovništva.

Skupština

Konačnu odluku bi trebala donijeti Skupština Crne Gore

Osim što nema jasne računice, nije poznato ni to kako će Crna Gora donijeti odluku o ulasku u NATO. Opcije su referendum ili Skupština, gdje bi presudili zastupnici. U vladi su bliži drugoj opciji. Potpredsjednik vlade Duško Marković je za obraćanja studentima u Podgorici objasnio kako zakonom nije propisano kako se donosi odluka o članstvu te da njemu osobno referendum, iako i sam priznaje da je najdemokratskiji, ipak nije racionalan način: "Referendum je kompliciran i skup proces. Zašto trošiti novac u vrijeme krize, kada odluku možemo donijeti u Skupštini, gdje već sada imamo dvije trećine zastupnika koji podržavaju NATO."

Ipak, još je daleko od Sjevernoatlanskog saveza. Podgorica tek treba dobiti poziv za članstvo, što bi se moglo dogoditi na sastanku na vrhu NATO-a u rujnu.

Preporuka uredništva