1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Crkveni pothvati Safeta Zeca

Pošto je u kapeli čuvene crkve Il Gesu u Rimu naslikao "Skidanje s križa", čijem predstavljanju je nazočio i papa Franjo, bosanskohercegovački slikar Safet Zec je u Parizu priredio izložbu o nastanku tog ostvarenja.

U povijesti europske umjetnosti, posebno razdoblja renesanse, narudžbe slikarskih ostvarenja sakralnog sadržaja i za sakralna zdanja bile su visoko priznanje za svakog umjetnika. Crkveni velikodostojnici su pratili umjetničko stvaralaštvo, uočavali talente, prepoznavali genije i angažirali ih u stvaranju slika na biblijske teme. Ono što je zahvaljujući tim narudžbinama ostvareno po zidovima zapadnoeuropskih kršćanskih crkvi pripada u najveće domete slikarske umjetnosti svih vremena. Po narudžbama su nastala najbolja djela Giotta, Mantegne, Leonarda da Vincija, Rafaela, Michelangela, Tiziana...

Čast i umjetnička slava, nerijetko vjekovna, vezane su za takve narudžbe i njihovu realizaciju. U izmijenjenom povijesnom ambijentu, u XXI stoljeću, takva čast i priznanje pripali su jednom bosanskohercegovačkom umjetniku, istina poznatom i slavnom i prije toga - Safetu Zecu. U središnjoj crkvi isusovačkog reda u Rimu, izgrađenoj krajem XVI stoljeća, postavljena je njegova slika "Skidanje Isusa s križa". Tom činu nazočio je sȃm poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo.

Kako je Safetu Zecu povjeren ovaj poduhvat?

"Pozvan sam na natječaj za izradu te slike. Predstavnici isusovačkog reda u Rimu su pripremili interni natječaj na koji su pozvali četiri talijanska slikara i mene. Po njihovoj prethodnoj procjeni jedan od nas petorice mogao je ispuniti njihove zahtjeve u ostvarivanju poznate biblijske teme skidanja s križa", kaže Safet Zec za Deutsche Welle. "Kao i ostala četvorica izradio sam veliki broj skica i studija i predočio tim velikodostojnicima. Prošlog proljeća su mi javili da je prihvaćen moj prijedlog i koncepcija. Počeo sam raditi u travnju i posao je završen u rujnu. Imao sam čast da predstavljanju ostvarenja nazoči i sam papa Franjo. On se pozdravio sa mnom i članovima moje obitelji", ispričao je umjetnik.

Safet Zec

Izložba radova Safeta Zeca u Parizu

Na izložbi u Ateljeu grafike Zec u Parizu dobili smo mogućnost upoznati se sa svim fazama tog stvaralačkog poduhvata koji će ući u povijest zapadnoeuropske umjetnosti - od prvih skica do ostvarenja ove sakralne kompozicije visoke tri i široke dva metra koja je postavljena u kapeli Della Passione crkve IlGesù u Rimu. Na toj pariškoj izložbi izlošci su i slike iz ciklusa na temu rata u Bosni i Hercegovini. Ova sva ostvarenja čine cijelinu, odnosno, duboko su povezana jedna s drugima.

"Oni koji su odlučivali kome će povjeriti kreaciju kompozicije skidanja s križa dobro su se upoznali sa mojim prethodnim radom. Saznao sam da je i za njih bio intenzivan i potresan doživljaj vidjeti moje slike o bosanskohercegovačkoj tragediji. Prepoznali su dubinu te tragedije, vidjeli su na tim slikama ranjena i mrtva tijela, ruke koje ih drže u zagrljaju i nose ili polažu, vidjeli su okrvavljenu odjeću i platna kojim su prekrivena, izraze bola na licima bližnjih. Sve su to oni vidjeli i spontano napravili paralelu sa mučeništvom Isusa Krista i skidanjem njegovog tijela s križa", kaže umjetnik.

Patnja i iskustvo

Osnovni kriterij za izbor stvaratelja koji će realizirati ovakvu kompoziciju je slikarsko majstorstvo, naprosto savršeno savladan zanat, kako voli istaknuti sam Safet Zec. Taj zahtjev ispunjava svaka njegova slika, ali slično majstorstvo nije nedostajalo ni njegovim, talijanskim, konkurentima. Oni koji su odlučivali kome povjeriti taj odgovoran zadatak, uvjerili su se da nema umjetnika koji će toj temi prići s toliko iskrenosti i emocionalnog učešća kao Safet Zec. To je istaknuo poznati povjesničar umjetnosti Giandomenico Romanelli u tekstu povodom predstavljanja slike "Skidanje Isusa s križa". Toj sakralnoj kompoziciji prethodile su proživljene slike s temama rata u Bosni i Hercegovini, a posebno srebreničkog ciklusa. One su čvrsto kreativno vezane, u što se možemo uvjeriti na pariškoj izložbi. Osnovu "Skidanja s križa" i umjetničkog iskaza bosanske tragedije sačinjavaju nasilna smrt, žrtve, bol, iskazani tijelima kojima je oduzet život, rukama, zagrljajima bližnjih, licima živih učesnika, kao i drugim elementima slika.

Safet Zec

Safet Zec

U te "druge elemente" prije svega pripada tkanina uz tijela srebreničkih žrtava, ista ona koja djelomično prekriva tijelo mrtvog Isusa Krista dok ga skidaju s križa. Na mnogim ranijim slikama Safeta Zeca tema je bila nošenje mrtvog ili ranjenog čovjeka. I preko njih i preko tijela Isusa Krista prebačeno je isto krvlju poprskano platno; ono je neodvojiv dio ekspresivnosti tih ostvarenja. To platno koje prepoznajemo kao tradicionalno bosansko, ručno tkano, sačuvano čisto i neupotrebljeno do tragičnog trenutka, prebačeno je preko stradalih tijela kao melem, nada, saživljenost. Ono je moglo imati i druge namjene, moglo je postati ženska bluza ili muška košulja za svečane prilike, moglo je krasiti stol i krevet ili biti zavjesa, ali na Safetovim slikama, tako okrvavljeno, postaje brutalno svjedočanstvo mučeništva, patnje i smrti. Taj emocionalni naboj iz njegovih slika iz bh. i srebreničkog ciklusa, inspiriranih stvarnim zbivanjima, emanira podjednako intenzivno i iz sakralne slike u rimskoj isusovačkoj crkvi Il Gesù.

"Ne pripadam kršćanstvu ali to nije smetalo da se nađem među umjetnicima koji su ostavili i ostavljaju iza sebe djela koja u svakom razdoblju pobuđuju dubok doživljaj. Kako ova sakralna slika, tako se nadam da će i srebrenički opus ostati među takvim ostvarenjima", kaže veliki bosanskohercegovački umjetnik. Dodaje da je posao kojeg se prihvatio bio utoliko odgovorniji što se u crkvi Il Gesù već nalaze slike i freske velikih majstora XVI i XVII stoljeća. Na mjestu gdje je sada njegovo ostvarenje, bila je do 1800.godine "Pieta" poznatog talijanskog slikara Scipionea Pulzonea iz Gaete, poznatog kao Il Gaetano. Ta slika se sada nalazi u jednom od najvećih svjetskih muzeja, Metropoliten muzeju u New Yorku.

"Osnovno je jesi li umjetnik, a ne tko si i odakle si..."

"Time što je moje 'Skidanje s križa" postavljeno na mjesto koje je zauzimala 'Pieta' čuvenog Il Gaetana, koji je, usput budi rečeno, jedan od velikih portretista kasne renesanse, ispunjen je i jedan moj davni, mladenački san o ostvarenju velike kompozicije posvećene religioznim temama, kakve su stvarali veliki slikari zapadnoeuropske umjetnosti. Utoliko sam zadovoljniji što je moja slika u crkvi u čijem projektiranju je sudjelovao i Michelangelo i koja je bila model za izgradnju svih crkvi isusovačkog reda", kaže Safet Zec.

Nametnulo se pitanje kako su velikodostojnici tog reda, a i italijanske institucije za zaštitu kulturno-povijesnih spomenika prihvatili da ispražnjeno mjesto u ovoj čuvenoj crkvi svojim djelom ispuni umjetnik koji je musliman iz Bosne i Hercegovine.

"Za njih to nije bio neki problem. Njima je bilo važno hoće li taj umjetnik zadovoljiti visoke kriterije koje to djelo iziskuje. Njima je bitno jesi li majstor i imaš li kreativne potencijale, a tko si i odakle si sasvim je nevažno. Meni je ta okolnost bila još manji problem: bio sam spreman svim svojim iskustvom za to ostvarenje. Desetljećima sam upijao ono što su stvarali klasični zapadnoeuropski umjetnici, a svi u svom opusu neizostavno imaju djela posvećena religioznim temama. Morao sam se samo uklopiti među njih, i uklopio sam se. Na kraju krajeva, mi smo se obrazovali i formirali u razdoblju kad religiozna pripadnost nije bila smetnja normalnom komuniciranju među ljudima, a pogotovu ne razlog sukoba i neprijateljstava. Uostalom, ja sam u mladosti radio na restauraciji fresaka i slika po srbijanskim i kosovskim manastirima", kaže za DW Safet Zec.

Radovi Safeta Zeca izloženi u Parizu

"Skidanje s križa", Safeta Zeca

Veliki bosanskohercegovački umjetnik u svojoj 72. godini neumorno i dalje radi. Tek što je završio "Skidanje s križa" za čuvenu crkvu u Rimu i u Parizu otvorio izložbu o nastanku tog ostvarenja, čekale su ga pripreme, a prije dva dana i otvaranje velike izložbe u talijanskom gradu Trevisu.

„Riječ je zapravo o retrospektivi, jer je izloženo više od 70 slika, grafika i crteža nastalih od 1970. do 2010. godine. Pokrovitelj je zaklada 'Benetton' koja već 20 godina dodjeljuje nagrade ljudima i mjestima koji su stradali u elementarnim nepogodama ili ratu. Ove godine nagrada je pripala selima Osmače i Brežani kod Srebrenice i njihovim stanovnicima koji su se vratili iz izbjeglištva i koji nazoče različitim manifestacijama u Trevisu. Moja izložba je dio te manifestacije“, rekao je za DW slikar Safet Zec.