1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"Columbus" je konačno stigao na cilj

14. 2. 2008 je velik dan za Europu: od tog dana i Stari kontinent ima svoj kutić u svemiru. Nakon golemih priprema, mnogo novca i veoma, veoma dugog čekanja svečano počinje sa radom svemirski laboratorij "Columbus"

default

Europskih 8% Međunarodne svemirske stanice

Stari europski istraživač Kristofor Kolumbo bi vjerojatno frknuo nosom kada bi vidio njegovog imenjaka: konačno, otkrivač Amerike je bio nezadovoljan i svojom "Santa Marijom". Niti njegov "Naõ", kako je zvao zapovjedničku karaku, nije baš odisao elegantim linijama. Ali "Columbus" je zapravo više nalik bačvi, sa svojih nešto manje od 7 metara i više nego trostruko kraća od "Santa Marije". Kolumbo je svom brodu zamjerao tromost ali ga je ipak, ako je vjetar bio dobar, uspjevao natjerati na 10 čvorova - oko 17 kilometara na sat. Već tu definitivno prestaje bilo kakva mogućnost usporedbe: bez obzira na svoj oblik, europski svemirski laboratorij, načičkan najsuvremenijom tehnologijom se kreće brzinom od preko 28 tisuća kilometara na sat. I upravo kada je njemački astronaut Hans Schlegel, zajedno sa svojim američkim kolegom Rex Walheimom jučer izlazio obaviti posljednje pripreme na europskom laboratoriju spojenom na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), Alan Pointdexter - pilot space-shutlea "Atlantis" koji je i donio "Columbusa" u svemir, je javio: "Ako pogledam prema dole u ovom trenutku, mislim da upravo prelazimo područje Kölna."

San o "Columbusu" i duži nego o zapadnom putu u Indiju

Nešto sjevernije, u Bremenu je "Columbus" i rođen. San o tom projektu je doista trajao veoma dugo - možda isto tako dugo kao i san Kolumba da nađe zapadni put do Indije. Jer Europski svemirski laboratorij je planiran još povodom 500. obljetnice otkrića Amerike, 1992 godine. Ali stalno su nicali problemi: i sa njegovom tehničkom konstrukcijom, a kada se i to riješilo, onda se dogodila katastrofa 2003. sa američkim space-shutlom pa je bilo pitanje, kako uopće laboratorij odnijeti u svemir.

Angela Merkel bei der ESA in Bremen Columbus Weltraumlabor

Ovako golem projekt zanima i politiku: jedini drugi njemački astronaut, Thomas Reiter objašnjava kancelarki Angeli Merkel detalje modela "Columbusa"

Na svu sreću, graditelji u Bremenu nisu samo sjedili i čekali nego su u ovaj, 12 i pol tona težak i gotovo milijardu i 400 milijuna vrijedan laboratorij ugradili sve što se može. Čarobna riječ je "modularna tehnika" - jer u deset godina, koliko bi "Columbus" trebao letjeti nad svima nama, tko zna koji će se radni modul isplatiti baciti van i sedmorici znanstvenika u laboratoriju donijeti nešto drugo. Najprije će se istraživati zračenje sunca, ali i ponašanje tekućina, tkiva pa i kukaca u uvjetima - kako se to stručno zove - "minimalne gravitacije".

Velik cilj: put na Mars

Pozadina te znanstvene zadaće je projekt kojeg teško može izvesti samo jedna, ma kako bogata nacija na planeti: put na planetu Mars. Već za nekoliko tjedana na ISS treba stići i japanski laboratorij. Zato su i američki piloti srdačno pozdravili europske kolege, a 56-godišnji Schlegel - drugi Nijemac uopće koji je šetao svemirom - je odgovorio: "Hvala za srdačne riječi i sjajno je biti dijelom međunarodnog tima i istraživati u svemiru."

Columbus Laboratorium

Unutrašnjost europskog laboratorija - zapravo njegovog zemaljskog blizanca gdje znanstvenici vježbaju

Postoji i mali problem: "Columbus" će i nadzirati posebna zemaljska stanica, i njegovih sustava ali čak se i eksperimentima može upravljati sa zemlje. Ali ta centrala je smještena u mjestu kod kojeg nema tog stranca koji neće slomiti jezik izgovarajući ga: Oberpfaffenhofen. Interno će se zato ta zemaljska stanica zvati kao nedaleki "München" - kojeg i Japanci dobro poznaju. A i kada je riječ o astronautu Schlegelu, on je isprva imao malih zdravstvenih poteškoća u pripremi svemirske postaje. Treba se ipak sjetiti da je u uvjetima bestežinskog stanja i odvijanje jednog vijka zapravo ogroman logistički problem. Njemu sada ide dobro - čak je i misija produžena za jedan dan. A negdje kasno poslije podne, na svečanom puštanju u rad stanice, kada će preko velikog ekrana u Berlinu razgovarati i sa kancelarkom Merkel i ostalim uglednicima i znanstvenicima iz čitave Europe - ionako nije bilo predviđeno da se pojavi u odijelu sa kravatom.

I na kraju, ISS i "Columbus" se zapravo može vidjeti i golim okom, kao još jedna zvijezda na nebu. Otprilike baš kada će biti svečano pušten u promet, 14. veljače će nadlijetati i Zagreb: u 17:53 će biti negdje točno nad Sljemenom.

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic