1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Cirkus oko Šešelja" i drugi (značajniji) događaji

Puštanje Vojislava Šešelja na privremenu slobodu te način na koji je lider srpskih radikala, optužen za ratne zločine, koristio tu slobodu, bacili su u sjenu druga, značajnija zbivanja u Haškom tribunalu u 2014. godini.

Nacionalistička retorika haškog optuženika Vojislava Šešelja na privremenoj slobodi nakon 11-godišnjeg pritvora privukla je veću medijsku pozornost od svih drugih zbivanja na Haškom tribunalu u 2014. godini. I ne samo medijsku. Potakla je i rasprave u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru, te bila razlog za donošenje rezolucije, odnosno deklaracije, kojima je osuđeno njegovo ponašanje i pasivnost beogradskih vlasti u odnosu na Šešelja.

Ni tužilaštvo Haškog tribunala nije se moglo oglušiti na činjenicu da njihov optuženik na privremenoj slobodi ne mijenja svoju velikosrpsku i ratnohuškačku retoriku zbog koje je, između ostalog, protiv njega i podignuta optužnica, pa je glavni tužitelj Serge Brammertz zatražio od Pretresnog vijeća da povuče svoju odluku o privremenoj slobodi. Na to je Šešelj, uoči samog katoličkog Božića, zatražio da to isto vijeće pokrene postupak protiv tužitelja jer je "zlouporabio dužnost", odnosno da je "politički instrumentaliziran" i da je postao "produžena ruka hrvatskog režima i briselske administracije". Po Šešelju i timu njegovih pravnih savjetnika, Brammertz bi trebao biti "rigorozno disciplinski kažnjen".

Šešeljevi obožavatelji na dočeku haškog optuženika u Beogradu, 12.11.2014.

Šešeljevi obožavatelji na dočeku haškog optuženika u Beogradu, 12.11.2014.

Tako je vijestima o lideru srpskih radikala ili o "cirkusu oko Šešelja", kako je rekao predsjednik Nacionalnog vijeća Srbije za suradnju s Haagom, Rasim Ljajić, završena ova godina u Haškom tribunalu. Vrata Suda su zatvorena još 20. prosinca, suci i zaposlenici otišli su na zimske praznike koji će potrajati sve do 19. siječnja sljedeće godine.

Završeno suđenje Karadžiću

Stekao se dojam kao da se, osim Šešeljevih provokacija, ništa važnije u Haškom tribunalu ove godine nije ni dogodilo . Ali nije tako. Bilo je značajnijih događaja od odlaska Šešelja iz Sheveningena na privremenu slobodu. Prije svega, to je završetak suđenja Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih općina, opsadu Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce. Posljednji svjedok na ovom suđenju ispitan je u veljači, a u rujnu su zastupnici tužilaštva i obrane održali završne riječi, čime je faktički stavljena točka na ovaj postupak. Preostalo je još samo izricanje presude, koju ne treba očekivati prije sredine 2015. godine.

Tužitelj Alan Tieger je u završnoj riječi rekao da je ratni predsjednik Republike Srpske bio pokretačka snaga etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Po njegovim riječima, zločini u ratu koji je trajao tri i pol godine nisu počinjeni protiv pojedinaca, već protiv cijelih „neželjenih zajednica“ s ciljem da se nasilno promijeni demografska slika te zemlje. "Jedino pravo ime za taj zločin je genocid", rekao je Tieger i zatražio da se Karadžiću izrekne najteža kazna koju predviđa Statut Haškog tribunala, a to je doživotni zatvor. Optuženi, koji se sam branio, negirao je krivnju i odgovornost za sve zločine navedene u optužnici. Rekao je, primjera radi, da u 1.260 dana rata Sarajevo nije ni ogrebeno, da je bio najveći prijatelj muslimana, te da je iza sebe ostavio samo dobra djela i zaslužuje jedino oslobađajuću presudu.

Bio je to posljednji iskaz Radovana Karadžića u sudnici Haškog tribunala, na kraju četverogodišnjeg suđenja, na kojem je saslušano oko 600 svjedoka, predočeno preko 11.000 dokumenata i na 48.000 stranica zabilježeno sve što je rečeno na zasjedanjima.

O Tomašici (ipak) pred Haškim tribunalom

Mnogo značajnija odluka od puštanja Šešelja na privremenu slobodu je i prihvaćanje zahtjeva tužilaštva da se pred Haškim tribunalom otvori dokazni postupak o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora (BiH). Zahtjev tužilaštva prihvatilo je Pretresno vijeće u predmetu Ratka Mladića. Kako su ocijenili suci, novi dokazi nakon otkrivanja Tomašice, bacaju i novo svjetlo na ubojstva na području Prijedora i ulogu Vojske Republike Srpske, kojom je zapovijedao optuženi Mladić, u egzekucijama i prevoženju ubijenih u masovnu grobnicu. Kao što je poznato, u njoj su pronađeni posmrtni ostaci 450 ubijenih civila iz Kozarca, Hambarina, Bišćana i drugih mjesta i sela prijedorske regije, kao i iz logora Keraterm i Omarska.

"Priča o Prijedoru je jeziva" - rekao je tužitelj Tieger u završnoj riječi na suđenju Karadžiću i obrazložio: „Na samom početku rata tisuće ljudi je ubijeno i isto toliko zatočeno u zloglasne logore, gdje su neljudski mučeni. Protjerano je preko 40.000 ljudi, zbog čega je etničko čišćenje u Prijedoru, kao i u još šest bosanskohercegovačkih općina, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici, Zvorniku, Bratuncu i Foči, doseglo razmjere genocida.“

Tužilaštvo je već tražilo da se dokazni postupak o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica otvori na suđenju Karadžiću, ali je Pretresno vijeće u ožujku ove godine odbilo taj zahtjev s obrazloženjem da je postupak faktički već završen i da dodatno izvođenje dokaza "ne bi bilo u interesu pravde".

Tužitelji nisu odustali od namjere da predstave dokaze o jednom od najvećih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini i ponovili su zahtjev i Pretresnom vijeću pred kojim se sudi Ratku Mladiću. Ovo vijeće, kojim predsjedava nizozemski sudac Alphons Orie, u listopadu je prihvatilo zahtjev i zbog Tomašice i njenih žrtava će se ponovo otvoriti dokazni postupak tužilaštva.

Isti svjedoci i Karadžićeve i Mladićeve odbrane

Tomašica će biti nešto sasvim novo na suđenju Ratku Mladiću. Optužnica protiv ratnog zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) gotovo je identična s onom protiv Karadžića. Obojica su optužena za iste zločine, a brane se na isti način: totalnim negiranjem svih navoda optužnice i izvođenjem mahom istih svjedoke koji ponavljaju svoje iskaze. Primjera radi, svoj dokazni postupak Mladićevi branitelji su u svibnju ove godine počeli pobijanjem navoda tužbe o artiljerijskom i snajperskom teroru nad Sarajevom i izveli su devet svjedoka. Svih devet svjedočilo je i na suđenju Karadžiću. Ponovili su iste priče i na isti način negirali krivnju i predsjednika Republike Srpske i zapovjednika VRS-a: dva napada na tržnicu Markale, granatiranje građana u redu za kruh u ulici Vase Miskina i u redu za vodu na Dobrinji, kao i ubojstvo djece na Alipašinom mostu nisu počinili pripadnici VRS nego Armija BiH, s ciljem da za te zločine budu optuženi Srbi.

Ratko Mladić, Haški tribunal, 28.1.2014.

Ratko Mladić, Haški tribunal, 28.1.2014.

Takva ponavljanja iste priče samo na drugom suđenju imali su za posljedicu drastično smanjivanje zanimanja medija i javnosti za jedno od najznačajnijih suđenja u Haškom tribunalu. Dobija se dojam kao da misija ovog međunarodnog suda predugo traje. Sud u Nürnbergu pred kojim je suđeno najvećim ratnim zločincima u Drugom svjetskom ratu, završio je rad za 11 mjeseci. Haški tribunal je ušao u 22. godinu postojanja.

"Konkretni cilj"

U ovoj 2014. godini izricanjem definitivne presude bivšim srpskim političkim, vojnim i policijskim čelnicima Nikoli Šainoviću, Nebojši Pavkoviću, Sretenu Lukiću, Vladimiru Lazareviću i Vlastimiru Đorđeviću od 14 do 22 godine zatvora, okončana su sva suđenja za zločine na Kosovu.

Sva petorica visokih dužnosnika osuđeni su za protjerivanje albanskog stanovništva s Kosova 1999. godine iako njihova djelatnost nije imala "konkretni cilj" da se počine zločini za koje su optuženi. Suprotno tome, upravo zato što, pomažući snage Vojske Republike Srpske, nije imao na umu da ih "konkretno navodi" na zločine, general Momčilo Perišić oslobođen je 2013. svake krivnje. Podsjetimo: prethodno je bio osuđen na 27 godina zatvora.

Uzaludno je glavni tužitelj Serge Bramertz početkom ove godine tražio da Žalbeno vijeće kojim predsjedava američki sudac Theodor Meron, preispita svoju odluku: dvostruko mjerilo je ostalo. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general Perišić, bio je lišen "konkretnog navođenja" i oslobođen je. Po mišljenju sudaca, toga su bili lišeni i petorica navedenih čelnika, pa su svejedno osuđeni i služe kazne po europskim zatvorima. Sjena tog dvostrukog mjerila ne može se izbrisati s bilance zbivanja u Haškom tribunalu u 2014. godini. Na nju je mislio i glavni tužitelj kad je u svom izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda početkom prosinca spomenuo "narušeno povjerenje" javnosti, a posebno žrtava u odnosu na odluke Haškog tribunala ove i prošle dvije godine.