1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Cipelice lutalice: Berlin vs. Bonn

Kažu: „macho“ tipovi obaraju s nogu, ali za one „finije“ odlučiš se vezat. Baš kao Berlin i Bonn. Nudimo kratku šetnju kroz ova dva grada u ljetnom izdanju. Naravno od istoka prema zapadu...

default

I današnja, ali i nekadašnja njemačka prijestolnica nude dobru povijesnu priču, izvrsne panorame, zaraznu energiju promenada i romantični štih kvartovskih terasa. No, dva grada vode potpuno drukčije životne stilove i izgleda da se pretjerano ne favoriziraju.

Berlin, Berlin!!!

Dakle, Berlin je nešto kao prva ljubav. Grad gdje se nauči kako biti dobar turist, grad koji otvori oči za umjetnost, sport, književnost, pivo, currywurst (njemačke sočne - moćne kobasice) ali i granicu u njihovoj konzumaciji. Treba vremena da se počne odolijevati raznim prejeftinim i prefinim Milkama, Schoko-bombicama i turskim baklavama. No polako. Sve je to u biti jako sporedno. Važno je prepustiti se i opustiti se u gradu, osjetiti i okusiti njegove draži.

Nešto novo i nešto staro

Nešto novo i nešto staro

U još jednom od onih gradova koji nikad ne spavaju, u njemačkoj gospodarskoj, kulturnoj i političkoj metropoli turiste obično prvo vode do Brandenburških vrata, Berlinskog zida, pa malo do televizijskog tornja i ulice „Unter den Linden“, gdje se nalazi i renomirano Humboldtovo sveučilište. Na potezu je i obavezni Alex iliti Alexanderplatz, omiljeni „Treffpunkt“ raznih generacija, baš kao i Museumsinsel, izvorište berlinske muzejske povijesti. Ovo je ujedno i najvažniji kompleks ovakvog tipa u svijetu koji se sastoji od 5 različitih muzeja. Veličanstveno, potvrditi će i baka i tata i unuka.

East Side Gallery- poznati Berlinski zid

East Side Gallery- poznati Berlinski zid

Grad "freestylera"

To i još mnogo znamenitosti čine centar. No Berlin je mnogo više od popisa atrakcija koje turisti revno križaju na svojoj „to-do“ listi, koje Berlin ustvari baš i ne trpi. Iako se tako ne doima na prvi pogled ovo je grad spontanosti, odvažnosti i međuljudske topline. Berlin je „Dirty Dancing“, zaplešeš i pri samoj pomisli na njega. I tako grad uvijek iznova udara neki svoj ritam, poziva da ga uhvatiš, da obojiš njegove ulice novim bojama, ispišeš nove grafite na starim trošnim slikama negdje na istočnome kolodvoru. Ili pokušaš odlomiti komad Zida i tako jedan djelić svjetske povijesti pohraniš negdje uz marame na polici u dnevnoj sobi. Ovaj grad vuče da pogriješiš smjer, izgubiš nit, notu i ono što si htio reći.

Nema čega nema

Nema čega nema

Spontanost je ono što inspirira u ovom gradu. Ona je motor grada, magnet raznih generacija koje su dolutale na ovaj istok tražeći, tako reći, svoje mjesto pod suncem, ispod raznobojnog berlinskog suncobrana. Grad je to gdje naglasak leži na druženju, upoznavanju, i uvijek novom upoznavanju, sve dok ne dosadi, pa opet ispočetka. Sve to na ulicama koje su opjevale i smijeh i suze, i bol i ponos. No berlinjani se ne dave u nostalgiji i sjetnim pogledima. Hrabar korak ravno naprijed je ono što ih odlikuje. Od istoka do zapada, preko četvrti Kreuzberg i Neuköln do hipsterskog Prenzlauer Berga ili damskog Spandaua.

Berlin kao kulturna meka

Berlin kao kulturna meka

Berlinska "multikulti" porcija

Svakako „najcool“ i „najmultikulti“ četvrti su Neuköln i Kreuzberg, gdje čitava ideja zajedništva i tolerancije dobiva potpuno novo, konkretno značenje. Prave stvari se uvijek nekako skrivaju iza ugla, u zabačenim, ne toliko razvikanim mjestima, u malim šarenim bircevima, kazalištima i drvenim lokalima na rijeci. Livada, improviziracija, jak ritam, grafiti, anonimnost, ples, ugodna buka i vreva, opuštenost, ma veselje. To je vikend u Berlinu, u gradu koji izvlači one najsitnije atome energije i otvara nove dimenzije, spektre i aspekte.

Onu bajkovito - povijesnu komponentu gradske turističke ponude nadopunjuju brojni berlinski dvorci, primjerice dvorac Charlottenburg ili Friedrichefelde.

Beethovenov ljubimac

Grad glazbe i kulture

Grad glazbe i kulture

No spomen dvoraca i s njima povezanih parkova grad Bonn diže dva prsta i javlja se za riječ.

U usporedbi s Berlinom, Bonn je brojem stanovnika, površinom i infrastrukturom primjetno manji. Mala tortica, moglo bi se reći. I to tortica povijesti stare 2000 godina, jedan od najstarijih gradova u cijeloj zemlji. Valja napomenuti da je grad rodno mjesto njemačkog ponosa Ludwiga van Beethovena, što su Bonnjani dobro marketinški iskoristili. Tako primjerice ljubitelji ovog nezaboravnog skladatelja mogu posjetiti njegov dom u samom gradskom centru. Prosvijetliti se baš i neće, no uz dobro društvo ovo zaranjanje u Beethovenovu intimu može biti zabavno.

Bonjanski poštanski ured

Bonjanski poštanski ured

Nadalje, Bonn je tijekom povijesti odigrao važnu ulogu. Od 1949 pa sve do 1990 bio je ovo glavni grad Savezne Republike Njemačke. Nedugo nakon pada Zida Nijemci se nekako, nakon dugog vijećanja, ipak odlučiše za Berlin, tako da sad nekolicina ministarstava ima tek formalno drugo sjedište u Bonnu. Međutim, u političkom, a pogotovo u ekonomskom svijetu Bonn je uvelike zadržao svoj autoritet.

Pročitajte na slijedećoj stranici:

Što je to nešto u bonnskom zraku?