1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ciparski spor - nerješivo pitanje?

U Ženevi je, kako je bilo i očekivano, propao novi krug pregovora oko rješenja ciparske krize. Sukobljene strane se toliko grčevito drže vlastitih stavova da nitko više ne vjeruje u skoro rješenje.

Podijeljena zemlja - granica između sjevera i juga Cipra

Podijeljena zemlja - granica između sjevera i juga Cipra

I dalje ni traga optimizmu. Sukobljene strane u ciparskoj krizi ne daju razloga vjerovanju da bi se kriza oko podjele ovog sredozemnog otoka u skorašnje vrijeme mogla riješiti. Nakon najnovijeg kruga propalih pregovora, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon poručio je kako su za rješenje ciparskog pitanje potrebni veći napori od dosada uloženih.

Sporno pitanje vlasništva

Ban Ki-moon

Ban Ki-moon

Predsjednik Republike Cipar, koju Turska još uvijek nije međunarodno priznala, Dimitris Hristofias, krivnju za zastoj u pregovorima predbacuje Ankari. Službena Turska vraća lopticu grčkoj strani i tvrdi da ona nosi odgovornost za složeno stanje jer je 2004. odbacila plan UN-a koji su prije toga prihvatili turski Ciprani. I pozicije između dva naroda su nepomirljive. Dok stanovnici otoka grčkog podrijetla teže jedinstvenoj državi koja bi se prostirala na području cijelog otoka, dotle tursko stanovništvo daje prednost rješenju koje sadrži labavi savez dviju država koje bi posjedovale status gotovo ravan statusu samostalnih država. Heinz Jürgen Axt, profesor političkih znanost na sveučilištu Duisburg-Essen smatra da se u mirovnom procesu posebice treba usredotočiti na tri pitanja: "Prvo je pitanje je pitanje privatnog vlasništva nad nekretninama, posebice stanovnika južnog, grčkog dijela otoka, koji su nakon invazije 1974. ostali bez posjeda na sjeveru. Drugo pitanje je hoće li sjever biti spreman na teritorijalne ustupke jugu i treće je već dulje vrijeme sporno pitanje sigurnosti na otoku".

Pomoć iz Bruxellesa

Angela Merkel i Dimitris Hristofias

Podrška grčkoj strani - Angela Merkel i Dimitris Hristofias

U devedesetima se grčka strana zalagala za tzv. europeizaciju ciparskog pitanja. To je više-manje riješeno ulaskom grčkog dijela Cipra 2004. u Europsku uniju. Istodobno je međutim, grčki dio stanovništva, na referendumu odbio tzv. "Annanov plan" koji je predviđao ujedinjenje sjevera i juga. Jedan od razloga zašto je grčki dio stanovništva odbacio tzv. "Annanov plan" bila je i činjenica da je UN u svom planu Turskoj dopustio zadržavanje svojih postrojbi na sjevernom dijelu Cipra. Nakon toga su se međusobne optužbe intenzivirale. Turci svojim grčkim susjedima predbacuju da su prerano ustali od pregovaračkog stola. Bivši ministar vanjskih poslova Jannis Kassoulidis opravdava poteze grčke strane. "Neosporno je da smo prekinuli pregovore. No ne smijemo zaboraviti da je u prošlosti upravo turska strana bila kriva za prekide pregovora. Ono što mi sada moramo učiniti je da se usredotočimo na sadašnjost a ne da ustrajemo na pozicijama koje samo produbljuju sukob. To nema smisla".

Sličnog stanovišta je i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je prilikom nedavnog posjeta Nikoziji pozvala tursku stranu da se pomakne s mrtvog mjesta i učini ustupke. No, prema pisanju grčkih medija UN trenutno radi na novom mirovnom prijedlogu koji je više naklonjen turskim interesima. Grčko stanovništvo Cipra stoga rješenje prije svega vidi u Europskoj uniji i traži da se Bruxelles pojačano angažira u raspetljavanju ovog višedesetljetnog problema.

Autor: Jannis Papadimitriou (N. Kreizer)

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva