1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Ciparski poziv u pomoć

I mala otočka Republika Cipar se uvrstila u red onih koji traže financijsku pomoć EU-a. Time je Cipar postao peta država euro zone koja je i službeno priznala da bez pomoći izvana nije u stanju rješavati svoje probleme.

Ciparska vlada je dugo oklijevala sa podnošenjem zahtijeva za financijskom pomoći, jer uz novac iz Bruxellesa dolaze u pravilu i strogi zahtijevi za štednjom – te naravno kontrola njihovog ispunjavanja. Ciparska vlada se pri tom ponajviše boji da bi se od nje moglo tražiti povišenje tradicionalno niskih poreza koje na otoku moraju plaćati firme i poduzetnici – što je jedan od važnijih stupova tamošnjeg ekonomskog sustava. Upravo zbog tih niskih poreza je Cipar postao sjedištem brojnih banaka, brodarskih kompanija i drugih stranih firmi. Vlada u Nikoziji se boji da bi povećanje tih poreza moglo uplašiti investore i navesti ih na povlačenje kapitala s otoka.

Kreditnu sposobnost Republike Cipar, koja od 1.srpnja ove godine preuzima predsjedništvo Europskog vijeća, rejtinška agencija Fitch ocijenila je početkom tjedna s ocjenom BB plus. To je niže od onog kako je Cipar do sada bio ocijenjivan. Osim toga, ova agencija u svom je izvješću navela kako je svakako moguće da ova ocijena u slijedećim mjesecima postane još i niža.

Bankovni sektor – najvažniji problem

ZAstave EU i Grčka

Kriza iz Grčke proširila se i na susjedni Cipar

Glavni problem ove otočne zemlje nije loša situacija s tamošnjim gospodarstvom, već se prije svega radi o tijesnoj povezanost sa grčkim bankovnim sektorom. Tako je primjerice Cyprus Popular Bank, druga po veličini banka u zemlji, u svojim depoima nagomilala grčke državne obveznice u vrijednosti više milijardi eura. Budući da su u nedavnoj akciji otpisa grčkog duga te obveznice sada i nominalno izgubile više od polovice svoje vrijednosti, banka se našla u velikim problemima. Samo tijekom prošle godine banka je nagomilala gubitke u iznosu od 3,6 milijardi eura i sada joj prijeti stečaj. Samo za njeno saniranje je Cipru potrebno oko 1,8 milijardi eura. A to nije jedini slučaj u Cipru.

Agencija Fitch navodi kako je smanjenje ocijene kreditne sposobnosti posljedica rastućeg manjka kapitala velikih banaka. Stručnjaci ove institucije polaze od toga da će bankama stoga biti potrebne daljnje "injekcije kapitala“ u iznosu i do četiri milijarde eura.

Vlada Rusije je već izjavila kako je spremna Cipru dati kredit u iznosu do pet milijardi eura. No, kako se može čuti u bankarskim krugovima u Nikosiji, na ovu se ponudu u Bruxellesu ne gleda sa simpatijama.

Preporuka uredništva