1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Cilj napada – novinari

Od 1994. u svijetu je poginulo više od 2.000 novinara i njihovih suradnika. Većina je hladnokrvno likvidirana. 1994. je ustanovljen Svjetski dan slobode medija (3.5.) koji podsjeća na važnost novinara za demokraciju.

default

Fotografija ubijene ruske novinarske Ane Politkovskaje

„Postoje dva kriterija kojima se može mjeriti sloboda medija“, kaže Joel Simon, direktor svjetskog Odbora za zaštitu novinara: „To je broj zatvorenih i broj ubijenih novinara.“

S novim konfliktima nakon završetka Hladnog rata porastao je broj ubijenih novinara. Od 3. svibnja 1994., prvog Svjetskog dana slobode medija, ubijeno je gotovo 800 novinara. Ako se doda i njihove suradnike, broj žrtava penje se na preko 2.000. Prvih mjeseci ove godine već je ubijeno najmanje 24 novinara i njihovih suradnika, uglavnom u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku.

Strah i autocenzura

Symbolbild Zeitungen in Ketten 9278968 parazit - Fotolia 2008

Sloboda medija i dalje nezadovoljavajuća

Svjetska pozornost reagira u pravilu samo kad su žrtve novinari nekog utjecajnog medija. Ali, gotovo 90 posto žrtava među novinarima su lokalni novinari. „Velika većina novinara, najmanje 70 posto, postaje ciljem napada kako bi se zaustavilo njihov kritični glas ili se osvetilo za njihovo izvještavanje“, kaže Maria Salazar Ferro iz Odbora za zaštitu novinara.

Osobito ugroženi su novinari u Aziji, na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi. U posljednjih deset godina najviše novinara je ubijeno u Iraku, na Filipinima, u Alžiru, Rusiji i Kolumbiji. U 90 posto slučajeva ubojstvo ostaje nerazjašnjeno. A ako ubojice ne bivaju kažnjene, novinare obuzima strah i pojavljuje se autocenzura. „Ako se reporter sam cenzurira, onda je to kršenje slobode medija. A bez slobodnih medija nema demokracije“, kaže Maria Salazar Ferro.

Nije pomogla ni Rezolucija Vijeća sigurnosti

Rodney Pinder

Rodney Pinder

Danas se puno jače nego ranije novinare doživljava samo kao neprijatelje. Internet pojačava taj trend, kaže direktor Međunarodnog instituta za sigurnost informacija Rodney Pinder. "Ranije su svi protagonisti u sukobima trebali novinare, kako bi predstavili svoje viđenje stvari. Danas svatko može svoje stvari staviti na Internet – kako bi videima i intervjuima pravio propagandu. Tu smeta ako novinari argumentima proturječe i daju dokaze", kaže on.

Prije pet godina je Vijeće sigurnosti u Rezoluciji 1738 izričito pozvalo na zaštitu novinar u sukobima. Ali, time se ništa nije promijenilo. Organizacije poput Međunarodnog instituta za sigurnost informacija zalažu se zato za profesionalno obrazovanje novinara za izvještavanje iz kriznih područja i redovite sigurnosne treninge. I veći oprez novinara. „Nijedna priča nije toliko važna da se život riskira“, kaže Rodney Pinder.

Autor: Sandra Petersmann / Anto Janković
Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva