1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Cijela je regija prijestolnica kulture

Luksemburg je golemim uličnim spektaklom već zakoračio u 2007. godinu u kojoj će nositi naslov glavnoga europskog grada kulture. I to ne po prvi put: Luksemburg je i 1995. bio kulturna prijestolnica «starog kontinenta». No, ta se titula ove godine odnosi na čitavu jednu regiju.

Zeleno svjetlo za plavog jelena

Zeleno svjetlo za plavog jelena

Susjedne su pokrajine Falačko Porajnje, Saarska, Lotaringija i Valonija ovoga puta također uključene u programe. Uspostaviti mostove, prevladati granice i ljude približiti jedne drugima ciljevi su glavnoga europskog grada kulture u 2007. Luksemburga. Likovni su, kazališni i glazbeni umjetnici proteklih mjeseci izradili zajednički program za regiju, što se prostire između rijeka Maasa, Rajne, Saara i Mosela, a to je prostor na kojemu živi 11 milijuna ljudi. Ta je suradnja regijâ za ministricu kulture Luksemburga Octavie Modert najvažniji aspekt svih događaja: «To su regije s kojima se dnevno suživljavamo, s kojima se želimo suživiti te zbog toga i želimo podržati i potaknuti ljude na susret.»

Svaka ima svoj moto

Od ukupno 450 plesnih, kazališnih i likovnih projekata, koji su na ovom području započeli pretprošloga vikenda ili će se tek održati tijekom iduće godine, trećina ih je nadgranične prirode, a to znači da su zajednički osmišljeni i financirani. Kako bi sadržajno povezala vlastite projekte, svaka je regija odabrala vlastiti moto. Saarska je za slogan uzela «Industriju kao kulturno nasljeđe». Falačko Porajnje će se baviti «Velikim europskim ličnostima» na čelu s kasnorimskim carom Konstantinom te njemu i njegovom dobu posvećenom velikom izložbom, što će u lipnju iduće godine biti otvorena u Trieru. Luksemburg će se, nasuprot tome, usredotočiti na doseljeničke teme, što je svakako razumljivo za zemlju s 40 posto stranaca među stanovnicima. Glavni koordinator priredbe Robert Garcia: «No, tu se temu ne može tumačiti samo zemljopisno ili politički nego na vrlo širok način i umjetnički odnosno filozofski. Tema migracija sadrži mnogo materijala za propitivanje društvene prirode na temelju kulturnih događaja.»

Luksemburg je već po drugi put europska kulturna prijestolnica. Od premijere se, 1995. godine, u kulturnu infrastrukturu slilo oko 700 milijuna eura. Nova zgrada filharmonije, Narodno kazalište te Muzej moderne umjetnosti uveliko doprinose doživljaju grada kao kulturne metropole, a ne više samo kao bankovnog središta. I još jedna novost: Ove je godine u projekt kulturne prijestolnice prvi put uključena i jedna istočnoeuropska zemlja, točnije rumunjski Hermanngrad. Za luksemburško-rumunjsku suradnju nadležna je Anne Schiltz: «Luksemburg i Hermanngrad povezuje tridesetak projekata: od glazbenih i plesnih do niza omladinskih. Tako na primjer učenici jedne luksemburške gimnazije skupa s polaznicima srednje škole u Hermanngradu snimaju film koji će zacijelo biti vrlo uzbudljiv.»

Maskota podijelila Luksemburžane

Uzbudljiva je od samog početka bila i rasprava o maskoti ovogodišnje europske kulturne prijestolnice. Plavi, rikajući jelen s utetoviranom godinom 2007. na leđima u međuvremenu krasi mnoge letke, zidne plakate i izloge trgovina. Mišljenja su podijeljena: Jedni u maskoti vide odraz suvremenih trendova, dok druge ljuti činjenica što ta figurica navodno podilazi imidžu primitivnih seljaka. Glavni koordinator priredaba Robert Garcia se odavno već pomirio s maskotom beskrajno rikajućeg jelena: «Ni meni se na početku nije sviđao. Kasnije sam ga ipak zavolio zbog njegove provokativnosti i zbog činjenice da svojom plavom bojom – bojom mašte i sna – predstavlja kreativnost čitave ove regije.»

Dio te kreativnosti posjetitelji su mogli doživjeti pretprošlog vikenda na otvaranju sezone europske kulturne prijestolnice u Luksemburgu. Organizatori nisu štedjeli ni na čemu što podiže raspoloženje: od vatrometa preko koncerata do cjelonoćnog rada muzeja. Tijekom godine kneževinu će pohoditi mnoga poznata imena i brojne kulturne veličine poput Bečke državne opere ili Wagnerovog festivala iz Bayreutha pod vodstvom Christiana Thielemanna.