1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

CeBIT u znaku digitalnog gospodarstva

Njemačka kancelarka Angela Merkel svečano je otvorila sajam informatičkih tehnologija CeBIT. U središtu pažnje nisu novi modeli pametnih telefona nego umrežavanje uređaja. Jednu od glavnih uloga na sajmu igra - Kina.

CeBIT je nekada bio najveći sajam kompjutorskih tehnologija na svijetu. Međutim, kao što su se velikom brzinom mijenjali društvo i svijet gospodarstva u eri digitalizacije, tako je i ovaj sajam doživio transformacije. Kada je riječ o novim mobilnim telefonima (smartphone) i tabletima, sajmu u Hannoveru primat su preoteli onaj u Barceloni (Mobile World Congress), ili onaj u Las Vegasu (Consumer Electronic Show).

Novi CeBIT (16. do 20. ožujka) se zato održava po načelu: povratak korijenima. U Hannoveru žele ponovo biti sajam gospodarstvenika, baš kao što su i bili sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tu je sada mnogo manje šarenila, nema toliko buke i galame, sve je svedeno na poslovnu i stručnu razinu. Ipak, stvari koje se ovdje mogu vidjeti nisu nevažne. Digitalizacija je sveprisutna, ona ne samo da utječe na živote ljudi, nego se sve više odražava i na modele poslovanja unutar firmi. Organizatori su za ovogodišnji moto sajma izabrali kovanicu "d!conomi". Spoj "digitalnog" i "ekonomije".

Internet nadohvat ruke

"To opisuje brz proboj digitalizacije u sve pore gospodarstva i društva", kaže šef CeBIT-a Oliver Frese. A aktualni trend glasi "Internet of Things" - internet u stvarima. Ovaj trend znači da će kompjutor kao samostalan uređaj sve više nestajati i da će biti integriran u druge uređaje kako bi olakšao ljudima rukovanje njima ili posao.

Dok to ne postane stvarnost, tvrtke moraju investirati milijarde u telekomunikacijsku infrastrukturu, programe za analizu i procjenu podataka te u moćne računarske centre. A sve to se prikazuje na ovogodišnjem CeBIT-u.

Što se tiče pametnih telefona i tableta, drugi svjetski sajmovi su preuzeli vodeću ulogu od Hannovera

Što se tiče pametnih telefona i tableta, drugi svjetski sajmovi su preuzeli vodeću ulogu od Hannovera

Prednost ovog sajma u odnosu na druge je što se ovdje može vidjeti cijeli spektar digitalizacije, a ne samo pojedini proizvodi. Novi koncept sajma ima uspjeha. Tako se pojavilo 3.300 izlagača iz 70 zemalja. Među njima su i velika imena poput Samsunga, Vodafona, Deutsche Telekoma, Huaweia, HP-a, Intela, a tu su i Dropbox i Xiaomi.

Xiaomi? U Njemačkoj je ovo ime skoro nepoznato. Ipak, ova firma je osnovana još prije pet godina, a danas je u Kini vodeća na polju prodaje mobitela. Inače, Kina ove godina ima posebnu ulogu na CeBIT-u jer je zemlja-partner sajma. Svaki peti izlagač na sajmu dolazi iz Kine.

Prebacivanje težišta u smjeru istoka

"Kina je najjači partner kojeg je ovaj sajam imao i ovdje se nalazi preko 600 izlagača iz te zemlje", kaže šef CeBIT-a Frese. "Kina se od mjesta za proizvodnju za strane tvrtke razvila u globalnog igrača i ponuđača raznih rješenja na polju digitalizacije", dodaje on. Firme poput Huaweia ili ZTE-a razvile su se u kvalitetne proizvođače mrežnih uređaja i opreme. "Sasvim je vidljivo prebacivanje težišta na planu informatike u smjeru istoka", napominje Frese.

Što onda ostaje njemačkoj informatičkoj branši? Uloga promatrača? Ne, tvrdi Dieter Kempf, predsjednik udruženja informatičkih tvrtki Bitkom. Prema jednoj aktualnoj anketi Bitkoma koja je provedena u 500 firmi, većina digitalizaciju prije svega vidi kao šansu, a ne kao rizik. Broj radnih mjesta u ovoj branši je u stalnom porastu. Kempf očekuje da će CeBIT ponuditi brojna nova rješenja i nove tehnologije na polju digitalizacije, kako za industriju tako i za privatne osobe.

Potpredsjednik kineske vlade Ma Kai

Potpredsjednik kineske vlade Ma Kai: zemlja partner je Kina

Primjer za to je potreba analize ogromnog broja podataka, velikih datoteka. "Osim toga je tu i integracija klasičnih IT-sustava i sustava koji su bliski proizvodnim procesima, poput senzora i obrade informacija", navodi Kempf.

Prilagodi se ili propadaš

I tako CeBIT nije mjesto gdje se sastaju samo "velike tvrtke" nego i mnoštvo malih poduzeća i onih koja su tek u procesu nastajanja, takozvanih start-up firmi. Poznato je da kičmu njemačkog gospodarstva čine poduzeća srednje veličine, a pred njima je proces sustizanja najnovijih tokova. Start-up scena u Njemačkoj, bez obzira na sve napore da se ona pokrene, nije ni blizu onoga što postoji, recimo, u Silicijskoj dolini (Silicon Valley) u SAD-u. Međutim, pitanje ne glasi hoće li neke tvrtke prilagoditi ili promijeniti svoj model poslovanja, nego - kada će to učiniti.

Dieter Kempf opisuje to na primjeru malog stolara koji najveću konkurenciju vidi u kolegi koji ima radionicu preko puta: "Može biti da je on u potpunoj zabludi. Možda će print-shop pored njega za pet ili sedam godina izrađivati namještaj na 3D printeru."

Tako nije ni čudo da u spomenutoj anketi Bitkoma svaka peta tvrtka digitalizaciju vidi i kao prijetnju vlastitoj egzistenciji. Na stvari se može gledati i pozitivno: još uvijek ostaje 80 posto onih koji se nadaju da će profitirati od "digitalne budućnosti".