1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Cassini-Huygens istražuje Saturn

Svemirska sonda "Cassini-Huygens" prije nekoliko dana je uspješno umanevrirana na putanju oko Saturna, na milijardu i 500 milijuna kilometara od Zemlje. Već prve slike koje je poslala oduševile su znanstvenike.

Sonda Cassini (crtež) na putanji oko Saturna

Sonda Cassini (crtež) na putanji oko Saturna

Radost u kontrolnim sjedištima u Pasadeni u Kaliforniji i u Darmstadtu u Njemackoj se itekako može razumjeti: sonda "Cassini" prošla je sve prepreke i tocno se prema planu smjestila u orbitu oko Saturna. A taj plan i citav projekt vrijedan 2 milijarde i 700 milijuna eura zapravo je i životno djelo mnogih prisutnih znanstvenika koji su citavih sedam godina nakon što je sonda bila lansirana morali cekati - da li ce sonda doci na mjesto gdje treba. Jer na primjer, tek da akcija kocenja nije ispala kako je bilo planirano - sve bi otišlo u vjetar:
"Umjesto da doleti do Saturna, onda bi naš satelit prošao pored njega i štoviše, gravitacija Saturna bi ga još i ubrzala tako da nebi ostao niti blizu tog planeta."
objašnjava Jocelyne Landeau iz Europske Svemirske Agencije. Ali sve je - za sada - dobro prošlo. Tek sada pocinje pravi posao i za znanstvenike na zemlji i za dvanaest instrumenata i kamera na "Cassiniju" a slike koje je je ova sonda vec poslala doista su prizori koje ljudsko oko još nije vidjelo: kristalno jasni prsteni oko ovog tajnovitog planeta ciji je promjer deset puta veci od promjera Zemlje, ali koji se - kako se predpostavlja - sastoji samo od plinova i koji se okrece brzo kao zvrk: tom gignatu treba, tek je sad precizno utvrdeno, samo 10 sati, 45 minuta i 45 sekundi da se okrene oko svoje osi - dakle toliko dugo traje dan na Saturnu.
"Svjedoci smo jedinstvenog dogadaja. Ovo uvodenje u sigurnu orbitu Cassinija i Huygensa je pocetak cetri godine znanstvenog rada i pretpostavka da europska sonda Huygens sleti na Saturnov mjesec Titan u sijecnju slijedece godine. To je slijedeci fascinantni dogadaj kojeg ocekujemo."
kaže Gaele Winters, direktor Europske satelitske kontrole u Darmstadtu. Jer sonda Huygens, nazvana po nizozemskom astronomu koji je nakon što je Galileo Galilei otkrio da Saturn nije posve okrugao otkrio da se radi o prstenovima slece na mjesec koji od svih 31 mjeseca koji oblijecu Saturn uzbuduje najviše mašte i pažnje znanstvenika. Jer mjesec Titan je jedini mjesec u citavom Suncevom sustavu koji ima vlastitu atmosferu i u kojoj ima dušika i ugljika - slicno kao i u atmosferi naše planete. Tilmann Althaus iz casopisa "Stern und Weltraum" jedva ceka što ce ova sonda pronaci na tom mjesecu:
"Tamo je oko minus 190 stupnjeva celziusa, ali na Titanu sasvim sigurno ima organskih molekula, dakle spojeva ugljika sa drugim atomima - na primjer metana, etana i tako dalje, dakle spojeva koje ovdje poznajemo kao zemni plin ali tamo su u tekucem stanju. Možda su formirali oceane, možda postoje i vremenski ciklusi sa kišom, snijegom i rijekama, baš kao i na zemlji."
Znanstvenici su doduše mnogo suzdržaniji u ocekivanjima i dakako da ne ocekuju da sondu sa cvijecem u rukama docekaju nekakvi Titanovci - ali se tamo nadaju pronaci uvijete kakvi su vladali i na našoj planeti; doduše prije citavih tri i pol milijarde godina. (Stephan Willert)