1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Carska raskoš u modernom dizajnu

Prošlog je četvrtka nakon višegodišnje restauracije za publiku ponovo otvoren muzej Bode, u kojem su izložene neke od najpoznatijih skulptura iz svih povijesnih razdoblja. No, uz brojne pohvale čuju se i glasovi kritike.

Dvorana goblena u novootvorenom muzeju Bode

Dvorana goblena u novootvorenom muzeju Bode

Prije stotinu godina na sjevernoj je obali Muzejskog otoka u Berlinu otvoren Muzej cara Friedricha. Već tada su bile dojmljive raskošne izložbene dvorane s ukrasnim namještajem i umjetničkim predmetima. Nakon gotovo osam godina obnove, ova je postava prošlog četvrtka pod novim imenom «muzej Bode» ponovo otvorena za javnost.
U novom su sjaju osvanuli bizantski mozaici, talijanske renesansne skulpture i barokni kipovi. Time je Muzejski otok, koji se nalazi na popisu Svjetske kulturne baštine, od prošlog tjedna ponovo u potpunosti dostupan publici. Ondje se nalaze i Nacionalna galerija s najpoznatijim slikama novijeg doba te muzej Pergamon s antičkim umjetninama i arhitekturom, a sada tu kulturnu ponudu upotpunjava muzej Bode s najvećom europskom zbirkom skulptura.

Rijeka pohvala za novootvoreni muzej

Zbog rata i ratnih oštećenja ova postava u potpunosti nije bila dostupna publici već 67 godina. Direktor muzeja Arne Effenberger ponosan je na novootvorenje: «Imamo ogromnu zbirku skulptura, najveću u Europi. Izložili smo samo najbolje od najboljeg, tako da to posjetitelja neće opteretiti nego fascinirati.»
I svi njemački mediji već tjednima isključivo euforično izvješćuju o ovom otvorenju. Tako tjednik «Die Zeit» primjerice svoj tekst o muzeju Bode naslovljava: «Trnci i divljenje». Berlinski «Tagesspiegel» pak govori o «kući ljepote», a drugi program javne televizije, koji je također sudjelovao u restauraciji, donosi posebne emisije posvećene novom otvorenju.

Godine svađa i trulih kompromisa

Činjenica je da je muzej punih sedam godina bio zatvoren, a sanacija je trajala pet godina i koštala 152 milijuna eura. U svemu tom slavlju zapostavlja se kritička potreba javnosti koja želi znati više o provedenim konceptima i rezultatima. Naime, tijekom pet godina sanacije bilo je puno svađe, intriga i djelomično trulih kompromisa.
Tako je, primjerice, na početku bilo planirano da se unutrašnjost muzeja uredi u skladu s modernom arhitekturom te ujedine carski klasicizam, djelomično očuvana ratna oštećenja i nova demokratska moderna. No, ta se ideja arhitekta Heinza Tesara nije svidjela direktoru Effenbergeru i jednostavno je netragom tiho nestala u godinama obnove. Effenberger je obrazložio: «To što nudi moderna arhitektura tako je proizvoljno, to se svuda može napraviti, kako na trgovačkom centru tako i na koncertnoj dvorani. Sve to izgleda jednako.»

Neizvjesna sudbina nove postave

No, što je sada ostvareno? Stara romantična ideja prvog direktora Bodea, po kojem je muzej i dobio novo ime, nije provedena. On je osmislio posebne prostorije za pojedine epohe, koje su bile uređene u skladu s tim razdobljem i time pružale odgovarajuću kulisu za svaku skulpturu. Danas u muzeju prevladavaju izložbeni prostori zelene i pješčane boje u kojima su razbacani pojedini izabrani eksponati. Posjetitelj može zalutati u hodnicima muzeja, a brojne Madone, bogovi, sveci, oltarski predmeti i kovanice manjkavo su objašnjeni.
Zato je upitno hoće li se početna navala posjetitelja i dugoročno moći održati planiranim manifestacijama u predvorju muzeja. Jer, ukoliko se to ne ostvari tada postavi zbog slabih prihoda prijeti zatvaranje. A onda bi u muzej Bode mogao useliti izbor berlinske umjetnosti ili stara galerija slika.

  • Datum 23.10.2006
  • Autor Frank Hessenland
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZgN
  • Datum 23.10.2006
  • Autor Frank Hessenland
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZgN