1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bye-bye Britain: kako dalje nakon brexita?

Velika Britanija je (još uvijek) članica EU-a. „Razvod braka“ će trajati dugo, možda će biti i krvi. Što su sljedeći koraci i kako će teći taj proces?

Kad se u središnjici EU-a slegne iznenađenje i razočaranje oko brexita, počinje konkretni posao. Britanska europska zastupnica Syed Kamall, i sama članica konzervativaca i zapravo protivnica brexita, u petak ujutro je to ovako opisala: „Moramo sad postati dobri susjedi, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo“.

Ovo su sljedeći koraci:

- Velika Britanija svoju namjeru istupanja iz EU-a mora „objasniti“ i službenim pismom poslanim na adrese drugih 27 članica. Nejasno je kada će se to dogoditi. Referendum u Velikoj Britaniji nije bio obvezujući. Sada najprije Donji dom parlamenta mora ovlastiti premijera da Bruxellesu podastre izjavu o izlasku. Ali kojeg premijera? David Cameron je jutros podnio ostavku. Sada se mora birati novog premijera. U Donjem domu je oko 70% zastupnika protiv brexita.

Karta Europe, EU bez Velike Britanije

Kako će EU funkcionirati bez Velike Britanije?

- Europsko vijeće, dakle preostalih 27 članica, Europsku komisiju ovlašćuje da s Velikom Britanijom pregovara o modalitetima izlaska iz Unije. Člankom 50. Ugovora o EU-u iz Lisabona za to je predviđen rok od dvije godine. Cijela stvar bi mogla ići i brže, smatra šef Kluba zastupnika kršćanskih demokrata u Europskom parlamentu Manfred Weber (CSU).

Mora se provjeriti tisuće pravnih propisa i financijskih odnosa, i onda te veze prekinuti. Ugovor o napuštanju Unije moraju podržati zemlje članice, Europski parlament i naravno Velika Britanija. Mora se razjasniti boravišni status građana EU-a u Velikoj Britaniji – i obratno. Potreban je i dogovor oko regulacije putovanja.

- Istovremeno ili možda tek nakon toga počinju pregovori Velike Britanije s EU-om oko budućeg odnosa. Moguće je sklapanje ugovora o susjedskim odnosima u koji bi bila “ugrađena” i bescarinska trgovina. Moguć je pristup Velike Britanije EFTA-i (Europskoj zoni slobodne trgovine), u kojoj su trenutno Norveška, Lihtenštajn, Švicarska te Island. Po procjenama Europske komisije potrebne su godine dok se ne ispregovaraju detalji tog ugovora, koji moraju ratificirati sve zemlje članice EU-a. To bi u normalnim okolnostima trebalo potrajati dvije godine. “Dezertera se neće dočekati otvorenih ruku”, rekao je šef Komisije Jean-Claude Juncker već prije nekoliko tjedana.

- U međuvremenu se mora razjasniti i status britanskih službenika koji rade za EU. Oni bi vjerojatno mogli nastaviti raditi u Bruxellesu do mirovine (radi se o “doživotnim” ugovorima o radu). Velika Britanija bi morala platiti i mirovine svojim EU-službenicima. 73 britanskih zastupnika u Europskom parlamentu bi sve do stvarnog izlaska njihove domovine iz EU-a mogli aktivno sudjelovati na sjednicama, i to s pravom glasa. “Pronaći će se razumno rješenje”, kazao je jedan dužnosnik EU-a u Bruxellesu.

- Brojni gospodarski stručnjaci su očekivali crash na burzama (koji se i dogodio), a očekuju i pad gospodarskog rasta u Velikoj Britaniji. Europska središnja banka (ESB) i središnje banke zemalja članica, već su se ranije dogovorile da će, u slučaju potrebe, početi kupovati britansku funtu. Banke u Europi će također u slučaju potrebe dobiti na raspolaganje dovoljno likvidnih sredstava kako nitko ne bi ostao bez novca. „Imamo sve pod kontrolom, iako nitko ne zna što će se sve točno dogoditi“, rekao nam je jedan insajder ESB-a. „Burze će se opet oporaviti.“

- EU će se morati pozabaviti opasnošću „zaraze“ brexitom. U Francuskoj se 2017. održavaju predsjednički izbori. U Nizozemskoj se 2018. bira novi parlament. Populisti iz obje te zemlje su već najavili da žele također organizirati referendume o izlasku iz EU-a. Marine le Pen u Francuskoj i Geert Wilders u Nizozemskoj računaju s velikim uspjehom s brexitom za leđima, kako su to u petak ujutro već i rekli.

- Postupak s Velikom Britanijom će koštati puno vremena i truda, te će vrlo dugo opterećivati radnu snagu u centrali EU-a. „Majka svih kriza.“ Tako je to u petak ujutro spontano nazvao jedan službenik EU-a.

Preporuka uredništva