1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Busilica za Mars proizvedena u Njemackoj

Europska svemirska sonda "Mars Express" vec
pocela slati sjajne snimke susjedne planete na
kojima je dokazano kako je na Marsu bilo vode.
Iz tih fotografija ce se kroz mjesece snimanja
iz orbite izraditi izrazito precizna,
trodimenzionalna karta površine Marsa. Ali
jedan dio tog projekta - sonda "Beagle II"
koja je trebala sletjeti na Mars prošlog
Božica, ne daje nikakve znakove života i malo
tko još vjeruje kako ima još nade da se javi
Zemlji. To je posebno pogodilo strucnjake u
Kölnu koji su izgradili specijalno svrdlo i sa
kojim se trebalo ispitati nešto o cemu se
doista još ništa ne zna: što je ispod površine
Crvenog Planeta.

"To je naravno veoma tužno iskustvo kada se
godinama radi na jednom eksperimentu i onda
doživi takav kraj. Vec i same pripreme su bile
veoma duge i naravno, koštale su veoma mnogo
novca. I onda eksperiment propadne. Ali
istraživanje svemira je riskantan posao i
moramo jasno uvidjeti kako nema 100% jamstva
da ce stvar uspjeti. Zato moramo gledati
unaprijed i reci, to je bio jedan pokušaj i
sad se moramo ponašati kao sportaši i pokušati
još jednom."
sažima osjecaje Wolfgang Seeboldt, voditelj
radne skupine "Istraživanje svemira i tehnika"
Njemackog Centra za putovanje kroz zrak i
svemir. Naravno da su i njegovi suradnici
razocarani - konacno, po prvi puta je trebalo
proceprkati i nešto dublje ispod površine
Marsa - bušilica je mogla prodrjeti 2 metra
ispod površine - iz cega bi se moglo izvuci
zakljucke o starosti planeta, o mineralima a i
o eventualnim znakovima života - nekad ili sad.
Posebna bušilica na Beaglu sada je ili komad
metala - ako je slijetanje na planet bilo
tvrde nego što je predvideno ili je još uvijek
zacahurena u sondi Beagel II koja se iz nekog
drugog razloga nije otvorila i usmjerila
antene prema ljudskom rodu. A upravo su
njemacki strucnjaci i svjetski poznati po
instrumentima koji su poslani na Mars:
"Mi u Njemackoj smo posebno poznati za
minijaturne, veoma osjetljive instrumente za
analizu stijenja i ostalih proba. I u
americkim vozilima "Mars Rover" koji trenutno
ispituju Mars su instrumenti iz Mainza - jedan
Mösbauer instrument i jedan spektrometar
alfatprotonskih cestica. To su veoma
osjetljivi i veoma složeni instrumenti kakve
Amerikanci nemaju. Zato su i pozvali
znanstvenike iz Mainza da im daju te
instrumente. I na Beagleu, na njegovom kraku
smo imali jedan Mösbauer instrument sa kojim
se ispituje sastav tla. To je jedan od velikih
specijaliteta njemacke znanosti."

Zato i strucnjaci u Kölnu ne odustaju: jer
svako ispitivanje može trajati godinama - sve
naprave i aparati doista se i ispituju u
uvjetima kakvi vjerojatno vladaju na Marsu -
sa takvom temperaturom, pritiskom i smjesom
plinova koja odgovara atmosferi na Crvenoj
Planeti - a koji se vecinom sastoji od
ugljicnog dioksida. Onda treba cekati da Mars
opet dode na položaj sa kojeg je razmjerno
jednostavno i jeftino poslati sondu na
susjedni planet - a to pak može potrajati
desetljecima. U meduvremenu mogu se tješiti
slikama sa Marsa koje je poslao Mars Ekspres i
koje je napravila kamera koja je takoder bila
razvijena u Deutsche Zentrum für Luft und
Raumfahrt - Njemackom Centru za putovanje kroz
zrak i svemir.

  • Datum 10.02.2004
  • Autor Stefanie Duckstein
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zt3
  • Datum 10.02.2004
  • Autor Stefanie Duckstein
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zt3