1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Burn out se širi među "bolonjskim" studentima

Glavobolje, umor, iscrpljenost, depresija, poremećaji s koncentracijom, bolovi u želucu - samo su neki od simptoma od kojih pati sve više studenata. Razlozi su povećan pritisak i strah od budućnosti.

O nekom opuštenom i ugodnom studentskom životu očigledno više ne može biti ni govora. Psihološka savjetovališta na njemačkim fakultetima već duže vrijeme upozoravaju: 83 posto savjetnika u ovim ustanovima primjećuju kod studenata sve jači pritisak i opterećenja kao i kronične znakove umora i depresije; jednom rječju klasične simptome tzv. burnout sindroma. Ova zapažnja sad potvrđuje i istraživanje sociologinje Doreen Liebold iz Chemnitza.

Bez interesa i motivacije

Studie: Arbeitnehmer immer unzufriedener

Stres i brige umjesto učenja i zabave

„Burn out je stanje sveopćeg umora i iscrpljenosti; kako tjelesne, emocionalne tako i duhovne. Ovaj proces teče polako i u pravilu je potrebno duže vrijeme dok se ovo stanje potpuno ne razvije. Važno je međutim znati kako nije riječ o bolesti u klasičnom smislu već o jednoj vrsti takozvanih „dodatnih“ simptoma i sindroma koji se nalaze na međunarodnom popisu bolesti. "To konkretno znači, da se burnout ne može dijagnosticirati kao primarna bolest, nego je to obično dodatak depresiji ili nekom drugom psihičkom poremećaju“, objašnjava Doreen Liebold.

Kada je riječ o studentima, oni pate od vrlo različitih simptoma. Kod nekih su u prvom planu problemi s koncentracijom, poremećaji sna i spavanja kao i želučane tegobe. Drugi se pak osjećaju razočarani i demotivirani, bez i najmanjeg osjećaja radosti ili interesa prema studiju. Zamjećeno je, kaže Liebold, i pojačano povlačenje u sebe, manjak interesa prema prijateljima i obitelji. Jedan od razloga povećanja ovih simptoma kod studenata u posljednjih desetak godina, prema mišljenju ove sociologinje leži u u novom načinu studija. „Bolonjskom reformom povećan je psiho-socijalni pritisak na studente. Studij je strože organiziran i mnogi se studenti boje da neće uspjeti ispuniti sve ono što se od njih traži te time kasnije na tržištu rada imati i slabije šanse“, kaže Liebold.

Muškarci rijeđe traže pomoć

Doreen Liebold

Doreen Liebold

Što se tiče razlika između studentica i studenata po ovom pitanju, ona tvrdi da u principu nije pronašla neke bitnije razlike. Oba spola su jednako često zahvaćena iako se razlikuju u simptomima. „Muški studenti češće pokazuju smetnje u učenju, skloniji su prisilnim neurozama, socijalnim fobijama kao i raznim oblicima ovisnosti – primjerice ovisnost o internetu. Žene pak češće boluju od psihosomatskih smetnji i depresije. Kod njih se isto tako često mogu primijetiti manjak samopouzdanja i problemi vezani uz identitet“, objašnjava Doreen Liebold. Ona dodaje da tvrdnja kako su žene osjetljivije na stres ne stoji. Rezultati njezinog ispitivanja su pokazali da su oba spola jednako senzibilna po ovom pitanju, jedino da muškarci rijeđe ili tek kada je već prekasno traže profesionalnu pomoć.

A nju bi ubuduće moglo uopće zatražiti još više studenata. Samim time, prema njezinom mišljenju bilo bi potrebno još više savjetovališta za studente. „Ovaj problem se neće smanjiti nego samo povećati. Pritisak i konkurencija u našem društvu neće u slijedećim godinama oslabiti, već naprotiv, možemo očekivati da će se pojačati a samim time i pritisak na studente da ne samo da daju 100 posto od sebe već i daleko više od toga“, zaključuje Liebold.

Autor: Svenja Üing/Željka Telišman

Odg.ured: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva