170308 Küng Geburtstag

Poznat je postao sedamdesetih godina, kao oštar kritičar katolicizma. Kao mlad profesor bio je kolega Josepha Ratzingera, sadašnjeg Pape Benedikta XVI, s kojim se pobliže upoznao i zbližio za vrijeme Drugog vatikanskog koncila između 1962 i 1965 godine. Nakon toga su se njihovi putevi razišli - sa drastičnim posljedicama po Künga.

"Bili smo na istim valnim dužinama", kaže danas Küng o svom nekadašnjem prijatelju Josephu Ratzingeru s kojim se posebno zbližio u vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Već i djetinjstvo njih dvojce bilo je slično: oba potiču iz konzervativnih katoličkih obitelji, oba su ukorijenjena u crkvi, oba su studirala teologiju.

Sloboda kao samorazumljivost

Uočljive su, međutim, i neke razlike: za švicarca Künga je slobodno demokratsko društvo bila samorazumljivost. Za razliku od njega, Ratzinger je i slobodu i demokraciju upoznao tek kao odrastao čovjek. Künga je iskustvo nacionalsocijalizma samo pojačalo u njegovom odbijanju svih vrsta diktature - i u državi, i u crkvi i u društvu. „Ja sam već i na osnovu svog švicarskog porijekla osjećao veliko poštovanje prema Wilhelmu Tellu, tu se nije radilo o nekom svjesnom buntovništvu. Mi naprosto nismo bili navikli držati stalno jezik za zubima, mi samo govorili ono što smo mislili. A istovremeno nismo bili spremni slijepo se klanjati nekim biskupskim kapama.", kaže Küng.

Ne držati jezik za zubima i otvoreno izražavati kritiku - to je uskoro postao zaštitni znak Hansa Künga.

Sasvim drugim se putem razvijao njegov kolega iz Tübingena, Joseph Ratzinger. Njih dvojca prvi puta su se sreli 1962 godine u Rimu za vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Nakon njegova završetka se Küng, koji je u to vrijeme bio dekan teološkog fakulteta u Tübingenu, založio za to da Ratzinger preuzme katedru za dogmatiku. Obojca su u studentskom središtu Tübingenu doživjeli i burnu 1968 godinu, koja je kod Ratzingera ostavila duboki trag, objašnjava Küng:

„On je tada na funkciji dekana doživio scene koje su doista bile ružne, i to ga je traumatiziralo. On to nikada nije do kraja prebrodio. Od tog vremena on se protivo svim oblicima narodne crkve, ili teologije oslobođenja. On i sam priznaje da je to vrijeme, 1968. godina u Tübingenuu, to za njega bila vrlo važna faza u životu."

Nova inkvizicija

Njihovi putevi razišli su se već početkom sedamdesetih, kada je Küng objavio knjigu "Nepogrešiv? Pitanje", u kojoj se u pitanje stavlja autoritet svetog oca Pape. Još uvijek relativno daleko od očiju javnosti, u jednom stručnom teološkom časopisu Ratzinger kritizira Künga i njegove teze.

Nekoliko godina kasnije, 1974, u knjizi "Biti kršćanin" Küng pokušava učenje Isusa Krista objasniti modernim jezikom, što dovodi do žestoke reakcije njemačkih biskupa. Künga se optužuje da poriče božansko porijeklo Isusa, i njegovu prirodu kao otjelotvorenje boga. Razvija se burna rasprava koja završava 18. prosinca 1979. godine, kada katolička crkva Küngu oduzima pravo predavanja na fakultetima i školama. Dan kasnije Küng se obraća novinarima: „Ja sam iznenađen ovom ishitrenom akcijom, i smatram da je skandalozno da se u crkvi, koja se poziva na Isusa Krista, i u 20. stoljeću još uvijek provode inkvizicijski procesi. Ja ću se boriti za to da se ova odluka povuče."

Svi protesti su, međutim, malo pomogli. Do razgovora između Künga i Pape Ivana Pavla II nikada nije došlo, a tek nakon njegove smrti Küngu je dozvoljeno da ponovo stupi u svete dvorane Vatikana. 2005 godine njega je novi papa Benedikt XVI, njegov raniji kolega Joseph Ratzinger, pozvao na četvorosatni razgovor. O spornim temama, međutim, nije bilo riječi - suviše su suprotstavljena njihova stajališta.

Za Hansa Künga u središtu njegove teologije stoje svjetske religije i međureligijski dijalog, dok su za Papu Benedikta i prvom planu prije svega tradicija i jedinstvo katoličke crkve. Ali ma koliko oni bili različiti, i koliko god da se njihovi putevi razilaze, otkako su se susreli nekadašnji prijatelji ponovo razmjenjuju pisma. Ostaje da se vidi da li će se papa sjetiti Küngova rođendana.