1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Buntovnik s razlogom - 80-ti rođendan teologa Hansa Künga

Hans Küng važi za jednog od najznačajnijih, ali istovremeno i najspornijih katoličkih teologa današnjice. Već više od pola stoljeća on se zalaže za moderno, današnjem vremenu primjereno kršćanstvo.

Teolog i filozof Hans Küng - reformator i kritičar katoličke crkve

Teolog i filozof Hans Küng - reformator i kritičar katoličke crkve

Poznat je postao sedamdesetih godina, kao oštar kritičar katolicizma. Kao mlad profesor bio je kolega Josepha Ratzingera, sadašnjeg Pape Benedikta XVI, s kojim se pobliže upoznao i zbližio za vrijeme Drugog vatikanskog koncila između 1962 i 1965 godine. Nakon toga su se njihovi putevi razišli - sa drastičnim posljedicama po Künga.

"Bili smo na istim valnim dužinama", kaže danas Küng o svom nekadašnjem prijatelju Josephu Ratzingeru s kojim se posebno zbližio u vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Već i djetinjstvo njih dvojce bilo je slično: oba potiču iz konzervativnih katoličkih obitelji, oba su ukorijenjena u crkvi, oba su studirala teologiju.

Ratzingera, münchenskog nadbiskupa, vjernici oduševljeno pozdravljaju nakon što mu je dodijeljena titula kardinala, 1. srpnja 1977.

Profesora Josepha Ratzingera, münchenskog nadbiskupa, vjernici oduševljeno pozdravljaju nakon što mu je dodijeljena titula kardinala, 1. srpnja 1977. U to vrijeme je Küngu već zabranjeno da drži nastavu

Sloboda kao samorazumljivost

Uočljive su, međutim, i neke razlike: za švicarca Künga je slobodno demokratsko društvo bila samorazumljivost. Za razliku od njega, Ratzinger je i slobodu i demokraciju upoznao tek kao odrastao čovjek. Künga je iskustvo nacionalsocijalizma samo pojačalo u njegovom odbijanju svih vrsta diktature - i u državi, i u crkvi i u društvu. „Ja sam već i na osnovu svog švicarskog porijekla osjećao veliko poštovanje prema Wilhelmu Tellu, tu se nije radilo o nekom svjesnom buntovništvu. Mi naprosto nismo bili navikli držati stalno jezik za zubima, mi samo govorili ono što smo mislili. A istovremeno nismo bili spremni slijepo se klanjati nekim biskupskim kapama.", kaže Küng.

Ne držati jezik za zubima i otvoreno izražavati kritiku - to je uskoro postao zaštitni znak Hansa Künga.

Sasvim drugim se putem razvijao njegov kolega iz Tübingena, Joseph Ratzinger. Njih dvojca prvi puta su se sreli 1962 godine u Rimu za vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Nakon njegova završetka se Küng, koji je u to vrijeme bio dekan teološkog fakulteta u Tübingenu, založio za to da Ratzinger preuzme katedru za dogmatiku. Obojca su u studentskom središtu Tübingenu doživjeli i burnu 1968 godinu, koja je kod Ratzingera ostavila duboki trag, objašnjava Küng:

„On je tada na funkciji dekana doživio scene koje su doista bile ružne, i to ga je traumatiziralo. On to nikada nije do kraja prebrodio. Od tog vremena on se protivo svim oblicima narodne crkve, ili teologije oslobođenja. On i sam priznaje da je to vrijeme, 1968. godina u Tübingenuu, to za njega bila vrlo važna faza u životu."

Galileo Galilej pred sudom inkvizicije

Iznenađujuće sličnosti u postupku - kao što je katolička crkva Galileu zabranila da govori istinu, zabranila je to i Hansu Küngu

Nova inkvizicija

Njihovi putevi razišli su se već početkom sedamdesetih, kada je Küng objavio knjigu "Nepogrešiv? Pitanje", u kojoj se u pitanje stavlja autoritet svetog oca Pape. Još uvijek relativno daleko od očiju javnosti, u jednom stručnom teološkom časopisu Ratzinger kritizira Künga i njegove teze.

Nekoliko godina kasnije, 1974, u knjizi "Biti kršćanin" Küng pokušava učenje Isusa Krista objasniti modernim jezikom, što dovodi do žestoke reakcije njemačkih biskupa. Künga se optužuje da poriče božansko porijeklo Isusa, i njegovu prirodu kao otjelotvorenje boga. Razvija se burna rasprava koja završava 18. prosinca 1979. godine, kada katolička crkva Küngu oduzima pravo predavanja na fakultetima i školama. Dan kasnije Küng se obraća novinarima: „Ja sam iznenađen ovom ishitrenom akcijom, i smatram da je skandalozno da se u crkvi, koja se poziva na Isusa Krista, i u 20. stoljeću još uvijek provode inkvizicijski procesi. Ja ću se boriti za to da se ova odluka povuče."

Svi protesti su, međutim, malo pomogli. Do razgovora između Künga i Pape Ivana Pavla II nikada nije došlo, a tek nakon njegove smrti Küngu je dozvoljeno da ponovo stupi u svete dvorane Vatikana. 2005 godine njega je novi papa Benedikt XVI, njegov raniji kolega Joseph Ratzinger, pozvao na četvorosatni razgovor. O spornim temama, međutim, nije bilo riječi - suviše su suprotstavljena njihova stajališta.

Za Hansa Künga u središtu njegove teologije stoje svjetske religije i međureligijski dijalog, dok su za Papu Benedikta i prvom planu prije svega tradicija i jedinstvo katoličke crkve. Ali ma koliko oni bili različiti, i koliko god da se njihovi putevi razilaze, otkako su se susreli nekadašnji prijatelji ponovo razmjenjuju pisma. Ostaje da se vidi da li će se papa sjetiti Küngova rođendana.

Audios and videos on the topic