1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bum zalagaonica u Sloveniji

Činilo se kako je vrijeme starih zalagaonica u Sloveniji prošlo. No one su opstale, a s gospodarskim uzletom promijenio se i posao. Današnje moderne zalagaonice zapravo su mali kreditni instituti.

Blagajna

Financijska kriza i u Sloveniji prisilila ljude da zalažu dobivene poklone i uspomene

Stare zalagaonice su često bile prašnjave prostorije prepune stvarima u kojima sjede mrzovoljni zajmodavci. Takve slike iz prošlosti su poznate i svim Slovencima. Danas one ipak izgledaju drugačija. Danas se za njih može prije reći kako su mali kreditni instituti. I posao je danas drugačiji: zalagaonice pružaju ljudima mogućnost da privremeno dobiju novac za svoja životna osiguranja, zalažu vrijednosne papire ili da podižu hipoteke na kuću. U cijeloj Sloveniji postoje možda samo još dvije "klasične" zalagaonice. Jedna od njih pripada Antonu Murnu, a nalazi se u malom gradiću Škofja Loka na sjeverozapadu Slovenije.

Put do zalagaonica nije lak

Zajmodavka procjenjuje vrijednost nakita

Kako se dogovorili oko svima prihvaljive procjene vrijednosti stvari?

Murn se nije niti nadao da će njegova zalagaonica opet raditi punom parom. "Osjeća se financijska kriza. Naše mušterije su osobe s niskim dohotkom, ali i domaćice. Ljudi za koje već par stotina eura znači spas. U međuvremenu, novac im nedostaje ne samo za vrijeme božićnih blagdana nego i tijekom cijele godine. Božićno vrijeme ne razlikuje se mnogo od ostatka godine", kaže vlasnik Anton Murn. On zna svoj posao i sam je nekada počeo od nule. Svjesan je da je put do zalagaonice težak: "Ljude je sram, ali im ja jednostavno kažem da to nije neka velika stvar. Pokušali su u banci, ali ih je banka odbila. Zapravo na nas mogu gledati kao na malu banku. Tješim ih koliko je moguće. To uistinu nije velika stvar. Kažem im samo da se moraju držati našeg dogovora i na kraju će opet dobiti predmet kojeg su založili."

Jedna stvar ni kod Murna nije kao što je nekad bila: i on točno gleda što mu je mušterija donijela u zalog. Istrošene kuhinjske mašine, stari satovi, jeftin nakit i druge stvari ga ne zanimaju. "Prije smo primali svakakve stvari. No i tada je bilo problema oko procjene vrijednosti. Mušterija je za srebrni pribor za jelo tražila 200 eura, a mi smo htjeli platiti najviše 50 eura. Teško se mogao postići dogovor. Danas ljudi najviše donose zlato - nakit ili zlatne zube. Lako se može procijeniti vrijednost, izvaže se i vrijednost je odmah jasna", kaže Murn.

Najvažniji prihod - kamate

Prsten u kutiji

U teškim situacijama ljudi se opraštaju i od najmilijih stvari

Najvažniji prihod zalagaonica su kamate koje plaćaju mušterije. Tko na primjer kod Murna založi svoj stereouređaj i za njega dobije 500 eura, mora za skladištenje i kamate mjesečno platiti 4 posto ili 20 eura. Ukoliko je moguće, mušterijama se uvijek nastoje vratiti njegove stvari što znači i da je namirio dug. Ako se dug ipak ne vrati u dogovorenom vremenu, onda založeni predmeti idu odmah na prodaju. Da li će ti predmeti i postići dobru cijenu, to je druga stvar. Zbog toga je Antonu Murnu draže kada mušterija vrati dug. Zato odbija predmete za koje strahuje kako bi mogle ostati kod njega. No izgleda da bi mu se to sada češće moglo događati. Kriza je zahvatila i Sloveniju, a i zalagaonice nisu ono što su nekad bile.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic