Buducnost svemirskih istraživanja
3. veljače 2004Oglas
Citav svijet oduševljeno prati americku misiju na Marsu. S Crvenog planeta skoro svakodnevno stižu nove informacije i snimke, što ponovo skrece pozornost javnosti na svemirska istraživanja. Naravno, ona se vec godinama kontinuirano provode, no projekti poput Medunarodne svemirske postaje ISS postali su svakodnevica i time su izgubili car novog i nepoznatog. Misija na Marsu sada je politicare ponovo potaknula na razmatranje mogucnosti za "osvajanje Svemira". U tome prednjaci americki predsjednik George Bush, ali on nije jedini.
"Naši današnji programi i uredaji za istraživanje Svemira daleko su nas doveli i vjerno su nam služili. No, unatoc tim uspjesima, ostaje još mnogo toga što se može otkriti i nauciti. Vrijeme je da Amerika poduzme iduce korake." Ta izjava americkog predsjednika Georgea Busha oduševila je americku svemirsku agenciju NASA. Jer, to u prijevodu znaci da se više nece morati štediti te da više nece biti opomena zbog velikih troškova Medunarodne svemirske postaje ISS. No, George Bush ide korak dalje:
"Naš treci cilj je da se do 2020. godine vratimo na Mjesec, kojeg cemo koristiti kao mjesto odakle ce kretati misije u još vece daljine."
Povratak na Mjesec još je krajem 80.-ih godina najavio George Bush stariji, no od toga se odustalo zbog ogromnih troškova. Sada je njegov sin ponovo došao na tu ideju, zanesen uspjehom misije na Marsu i predizbornom kampanjom. Osim toga, nova bi misija imala i uzvišene ciljeve, istice Bush:
"Ono što danas nagovješcujem je putovanje, a ne utrka. I molim sve druge nacije da nas prate na tom putu u duhu suradnje i prijateljstva."
Rusko svemirsko istraživanje, koje je raspad Sovjetskog saveza doveo na rub propasti, reagira oduševljeno. Jer, ono za ostvarivanje vlastitih planova o covjekovom letu na Mars do 2020. godine posjeduje prvorazredne inžinjere i tehnicare, ali ne i novac. No, Europa se još ustrucava prihvatiti americki poziv. Direktor na Njemackom centru za svemirska istraživanja Klaus Berge kaže: "Mislim da cemo se o Bushovim planovima i o sudjelovanju Europe izjasniti pocetkom 2005. godine, kada ce se u Berlinu održati prva konferencija ministarskog vijeca Europskih agencija za svemirska istraživanja ESA-e."
I dok je u SAD-u sve više onih koji smatraju da bi se zbog planiranih letova na Mjesec kod ISS trebalo štediti ili cak on njega posve odustati, u Europi se ISS kod svemirskih letova s posadom nalazi na prvom mjestu. Klaus Berge pojašnjava:
"U okviru ESA-e postoji jedan relativno malen program koji se zove Aurora, a u njemu je opisan i europski put na Mars. On je izraden prije dvije godine. Nijemci do sada nisu sudjelovali u tome, jer su prioriteti za europska svemirska istraživanja nešto drugaciji. Naime, cilj je najprije stabilizirati Arianu 5 i onda završiti ono što je potrebno za medunarodnu svemirsku postaju."
Te su odluke donijete vec odavno i u njihovo je izvršenje puno uloženo. Osim toga, Europa smatra da svemirska istraživanja moraju služiti covjeku. Radi se prvenstveno o istraživanjima klime, predvidanju prirodnih katastrofa te o prakticnim stvarima poput satelitskog navigacijskog sustava, pojašnjava Klaus Berge iz Njemackog centra za svemirska istraživanja:
"Dakle, to su dvije posve razlicite komponente. S jedne strane vizija Amerike, a s druge strane koncentriranje Europe da na podrucju svemirskih istraživanja pomogne ljudima na Zemlji."
Europljani ostaju realni. Nasuprot njima, Kinezi stvaraju ambiciozne planove slicne americkima. Oni žele izgraditi vlastitu svemirsku postaju s posadom, letjeti na Mjesec, a zatim i na Mars te u naredne dvije godine poslati još dva astronauta u Svemir.
"Naši današnji programi i uredaji za istraživanje Svemira daleko su nas doveli i vjerno su nam služili. No, unatoc tim uspjesima, ostaje još mnogo toga što se može otkriti i nauciti. Vrijeme je da Amerika poduzme iduce korake." Ta izjava americkog predsjednika Georgea Busha oduševila je americku svemirsku agenciju NASA. Jer, to u prijevodu znaci da se više nece morati štediti te da više nece biti opomena zbog velikih troškova Medunarodne svemirske postaje ISS. No, George Bush ide korak dalje:
"Naš treci cilj je da se do 2020. godine vratimo na Mjesec, kojeg cemo koristiti kao mjesto odakle ce kretati misije u još vece daljine."
Povratak na Mjesec još je krajem 80.-ih godina najavio George Bush stariji, no od toga se odustalo zbog ogromnih troškova. Sada je njegov sin ponovo došao na tu ideju, zanesen uspjehom misije na Marsu i predizbornom kampanjom. Osim toga, nova bi misija imala i uzvišene ciljeve, istice Bush:
"Ono što danas nagovješcujem je putovanje, a ne utrka. I molim sve druge nacije da nas prate na tom putu u duhu suradnje i prijateljstva."
Rusko svemirsko istraživanje, koje je raspad Sovjetskog saveza doveo na rub propasti, reagira oduševljeno. Jer, ono za ostvarivanje vlastitih planova o covjekovom letu na Mars do 2020. godine posjeduje prvorazredne inžinjere i tehnicare, ali ne i novac. No, Europa se još ustrucava prihvatiti americki poziv. Direktor na Njemackom centru za svemirska istraživanja Klaus Berge kaže: "Mislim da cemo se o Bushovim planovima i o sudjelovanju Europe izjasniti pocetkom 2005. godine, kada ce se u Berlinu održati prva konferencija ministarskog vijeca Europskih agencija za svemirska istraživanja ESA-e."
I dok je u SAD-u sve više onih koji smatraju da bi se zbog planiranih letova na Mjesec kod ISS trebalo štediti ili cak on njega posve odustati, u Europi se ISS kod svemirskih letova s posadom nalazi na prvom mjestu. Klaus Berge pojašnjava:
"U okviru ESA-e postoji jedan relativno malen program koji se zove Aurora, a u njemu je opisan i europski put na Mars. On je izraden prije dvije godine. Nijemci do sada nisu sudjelovali u tome, jer su prioriteti za europska svemirska istraživanja nešto drugaciji. Naime, cilj je najprije stabilizirati Arianu 5 i onda završiti ono što je potrebno za medunarodnu svemirsku postaju."
Te su odluke donijete vec odavno i u njihovo je izvršenje puno uloženo. Osim toga, Europa smatra da svemirska istraživanja moraju služiti covjeku. Radi se prvenstveno o istraživanjima klime, predvidanju prirodnih katastrofa te o prakticnim stvarima poput satelitskog navigacijskog sustava, pojašnjava Klaus Berge iz Njemackog centra za svemirska istraživanja:
"Dakle, to su dvije posve razlicite komponente. S jedne strane vizija Amerike, a s druge strane koncentriranje Europe da na podrucju svemirskih istraživanja pomogne ljudima na Zemlji."
Europljani ostaju realni. Nasuprot njima, Kinezi stvaraju ambiciozne planove slicne americkima. Oni žele izgraditi vlastitu svemirsku postaju s posadom, letjeti na Mjesec, a zatim i na Mars te u naredne dvije godine poslati još dva astronauta u Svemir.
Oglas