1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Budućnost prošlosti Latinske Amerike

Zločine prošlosti ne smiju pasti u zaborav. Mnoge latinoameričke zemlje su napredovale u suočavanju sa zločinima svojih diktatura. No, ovaj proces traje još uvijek.

Organizacije za ljudska prava govore o 30 000 ljudi koji su "nestali" tijekom vojne diktature između 1976. i 1983. godine u Argentini. Ljudi koji su mučeni i zatim ubijani, jer su režimu predstavljali trn u oku još uvijek se nazivaju "desaparecidos" – nestali. Njihova tijela nikad nisu pronađena, pa se taj naziv ustalio – kao i u Brazilu, Čileu, Paragvaju, Urugvaju, Peruu ili Guatemali. Zakoni o amnestiji su dugo spriječavali suđenja počiniteljima. Ali, u međuvremenu se mnogo promijenilo: u tome se slažu latinoamerički i njemački političari i diplomati.

"Demokracija u tranziciji"

Oko 500 djece je 70-ih godina rođeno u argentinskim mučilištima i predano usvajateljima vjernim režimu, dok su njihovi pravi roditelji nestali. Malo više od stotinu njih je posljednjih godina saznalo istinu o svom pravom identitetu, zahvaljujući pomoći organizacije "Majke i bake Plaze de Mayo" u Buenos Airesu. Njihovi članovi su uspostavili nacionalnu datoteku genetskih podataka jedinstvenu u svijetu, kako bi identificirale svoje ukradene unuke. "Bit će teško razjasniti i identitet ostale djece, koja sada imaju više od 30 godina", rekao je argentinski veleposlanik u Berlinu, Victorio Taccetti.

Majke i bake de la Plaza de Mayo, prosvjeduju u Buenos Airesu

Majke i bake de la Plaza de Mayo, prosvjeduju u Buenos Airesu

Brazil je posljednja zemlja kada je riječ o kaznenom gonjenju odgovornih za vrijeme vojne diktature  Ovaj diplomat je ogorčen što Europljani više od 30 godina od kraja diktature u Argentini još uvijek govore o "demokraciji u tranziciji": "Koliko godina još mora proći dok se naše zemlje ne počnu percipirati jednostavno kao demokratske?" Taccetti naglašava koliko jako se Argentina trudila da konfrontira zločine počinjene tijekom vojne diktature. Smatra da njegova zemlja bilježi veliki napredak u kaznenom pravu. Mnogi počinitelji su sada iza rešetaka, kao bivši diktatori Jorge Videla i Reynaldo Bignone. FDP-ova političarka Gudrun Kopp se slaže sa Taccettijem. "Što se tiče sudske nadležnosti, suradnje sa civilnim društvom i transparentnosti, Argentina je najviše napredovala u suočavanju s prošlošću", potvrđuje parlamentarna državna povjerenica Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj. Bivši argentinski predsjednik Nestor Kirchner je 2007. godine u Buenos Airesu otvorio spomen-obilježje žrtvama diktature: granitni zid na obali rijeke Rio de la Plata.

Kazneno gonjenje

Bivši predsjednik Perua Fujimori

Bivši predsjednik Perua Fujimori

Odvjetnica Lili Löbsack se od 80-ih godina bavi suočavanjem s prošlošću u Latinskoj Americi. Između ostalog, doživjela je i prvi proces protiv argentinske vojne hunte, koji je počeo nakon kraja diktature – u vrijeme vlade prvog demokratski izabranog predsjednika Raula Alfonsina. Međutim, posebno intenzivno se bavila Brazilom. "Brazil je u latinoameričkom kontekstu zadnji što se tiče kaznenog gonjenja. Brazil radije rehabilitira žrtve i daje im naknade, nego što sudi počiniteljima", rekla je Lebzak u razgovoru za Deutsche Welle. Ona smatra da postoji "pakt zaborava", što ima negativne posljedice po pravnu državu.

U Peruu, gdje je između 1990. i 2000. vladala diktatura, bivši lider Alberto Fujimori je u travnju 2009. osuđen na 25 godina zatvora: prvo zbog upotrebe “odreda smrti”, a nekoliko mjeseci kasnije i zbog korupcije. Pobjegao je u Japan, domovinu svojih roditelja, 2000. godine. Pet godina kasnije, prije predsjedničkih izbora u Peruu, pokušao je iz Čilea pripremiti povratak na političku scenu. Međutim, tamo je stavljen u kućni pritvor, čime je započeo  proces izručenja peruanskim vlastima.

Izgradnja kulture sjećanja

Spomen obilježje žrtvama Pinocheovog režima u Čileu

Spomen obilježje žrtvama Pinocheovog režima u Čileu

Souočavanje sa zločinima iz vremena diktature još nije završeno u Peruu i drugim latinoameričkim zemljama, smatra državna povjerenica Gudrun Kopp. Njemačka je ovoj zemlji financijski pomogla u izgradnji spomen-obilježja. "Uvjerena sam da će simbolička snaga ovog centra sjećanja doprinijeti tome da Peru ustraje na putu u bolju budućnost", rekla je ona. Nijemcima je, zbog vlastite povijesti poznato koliko sjećanje može biti bolno. "Utoliko više cijenim hrabrost stvaranja prostora za sjećanje, umjesto bježanja od povijesne stvarnosti. Prije svega za mlade ljude i buduće generacije važno je vidjeti dokle ideološka zaslijepljenost može dovesti", upozorava Kopp.

No, prilikom suočavanja s latinoameričkim vojnim diktaturama i izgradnje kulture sjećanja, njemačke i druge europske vlasti nisu bile od velike pomoći, kritizira argentinski veleposlanik Taccetti: "Nevladine organizacije su dale veći doprinos". On kaže kako su političari iz Europe tijekom i nakon trajanja diktatura u pravilu pogled skretale sa zločina.