1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Budućnost kineskog gospodarstva

U protekla dva desetljeća, kineska privreda bilježila je dvoznamenkasti rast. No Kina je sada prisiljena smanjiti brzinu, po mogućnosti bez velikih posljedica. Tako to barem želi partija.

Blago, tvrdo ili nemirno? Kakvo će biti prizemljenje kineske privrede poslije visokog leta koji je trajao preko dva desetljeća? To pitanje ne postavljaju samo ekonomski stručnjaci u Kini, već i u čitavom svijetu. Kineska privreda je u međuvremenu postala druga u na planeti, zato bi jedno takvo grubo prizemljenje imalo posljedice za cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Privredni rast od „6,9 do 7,1 posto“ što kinesko vodstvo planira za 2015. godinu, na prvi pogled djeluje impresivno, u usporedbi sa slabijom dinamikom zapadnih industrijskih zemalja – ali samo na prvi pogled.

Naime, zemlje u razvoju koje kao Kina moraju još mnogo toga nadoknaditi, prisiljene su na više stope gospodarskog rasta od jedne već razvijene industrijske zemlje poput Njemačke, kako bi se osigurao dovoljan broj radnih mjesta i kako bi se osigurao socijalni mir. Kritičnu granicu, ekonomski stručnjaci vide između šest i osam posto – Kina je dakle u opasnosti da izleti iz tog „koridora stabilnosti.“

Narodni kongres

Narodni kongres odlučuje o budućnosti kineske privrede

Kinesko državno i partijsko rukovodstvo ipak se na svom posljednjem kongresu odlučilo za niži gospodarski rast i želi reformu domaće privrede. Umjesto investiranja u što više tvornica, čiji se proizvodi izvoze u čitav svijet, sada bi trebalo ojačati domaću potrošnju. Još ranije je vodstvo u Pekingu uvidjelo kako „dosadašnji model privrednog rasta“ - koji se sastoji od mnogo štednje i previše investicija i koji je kapitalno intenzivan – nije održiv“, opisuje američki ekonomski stručnjak Nouriel Roubini pokušaje šefa države i partije – Si Đinpinga. Ali to naravno nailazi na protivljenje i ne može da se sprovesti preko noći: „Predsjednik Si vjerojatno najprije želi učvrstiti svoju političku moć. Pritom djeluje protiv interesnih grupa koje su profitirale od starog modela privrednog rasta: državna poduzeća, pokrajinske vlasti, narodna armija i javni sektor“, smatra Roubini. Čim Si bude učvrstio svoj položaj može početi provođenje dalekosežnih reformi.

Čekajući reforme

Zaista, mnoge planirane reforme mogu sačekati. Njemačke kompanije pozdravljaju jačanje domaćeg tržišta u Kini, naglašava direktorica Njemačke gospodarske komore (AHK) u Pekingu, Alexandra Voss. Pritom je važan način na koji će kinesko vodstvo sprovesti najavljeni reformski program. Tu se prije svega misli na fer pristup tržištu, smanjenje birokracije i vladavinu prava. „Naši članovi generalno podržavaju reformski paket, iako je i nakon godinu dana relativno malo jasnih detalja vezanih za planirane mjere“, kaže Voss. Narodni kongres je prilika da se pokrenu prvi impulsi.

U kojoj mjeri se kineska privreda razlikuje od drugih velikih nacionalnih privreda, pokazuje osvrt na Njemačku i Sjedinjene Američke Države: u Njemačkoj je udio investicija u bruto društvenom proizvodu 2013. godine iznosio 17 posto (u SAD 19 posto) dok je udio privatne potrošnje bio oko 60 posto (oko 70 posto u SAD-u). S druge strane, u Kini je iste godine udio investicija u BDP-u iznosio čak 50 posto, a privatna potrošnja manje od 35 posto.

Veći rast – ali kako?

Radnik u Kini

Jeftini kineski čelik

„To što privredu trenutno najviše usporava je tržište nekretnina. Dok se sveukupna ekonomska situacija od kraja rujna nešto poboljšala, broj investicija u nekretnine će ove godine nastaviti slabiti. Smanjit će se i državni izdaci, što će opteretiti rast domaće privrede”, smatra Michael Spencer, direktor Njemačke banke za regiju Azija-Pacifik. Posljedica će biti smanjenje kamatnih stopa Središnje kineske banke u ožujku i svibnju, predviđao je Spencer krajem veljače u razgovoru za televiziju „Bloomberg“. Sa smanjenjem kamatnih stopa u ožujku bio je u pravu: od 1. ovog mjeseca Središnja banka je snizila ključnu kamatnu stopu, kako bi pokrenula oslabljenu privredu. Smanjenje kamatnih stopa od 1. ožujka službeno se objašnjava rastućim deflatornim pritiskom i padom cijena sirovina.

Kineski industrijski sektor u međuvremenu proizvodi višak kapaciteta. Na primjer industrija čelika: još kada su cijene čelika na svjetskom tržištu bile u padu, u Kini je 2013. godine otvoreno dvadeset novih pogona. Posljedica je bila višak proizvoda i daljnji pad cijena. Tijekom samo jedne godine sunovratila se cijena šangajskih čeličnih konstrukcija sa 3400 juana (oko 490 eura) u ožujku 2014. godine, na oko 2400 juana (oko 350 eura) po toni – što je blizu povijesnog minimuma. Krajem studenog Kina je nagomilala oko 110 milijuna tona čelika.

Tako ili slično je i s brodogradilištima ili s proizvodnjom cementa i aluminijima, bez obzira što je kineska vlada još početkom 2014. godine stavila na led projekte za izgradnju novih pogona.

Učetverostručen dug

Središnja banka Kine

Što će odlučiti Središnja banka Kine

Prema istraživanju konzultantske tvrtke „McKinsey“ kineski dugovi su se posljednjih sedam godina učetverostručili. Autori studije kao razloge navode sivo bankarstvo i prezaduženje regionalnih vlada. Otprilike 50 posto svih kredita u Kini se slilo u tržište nekretnina, iako sve više novoizgrađenih objekata stoji prazno. Istodobno je sektor sivog bankarstva koji je u velikoj mjeri izvan kontrole, posljednjih godina bilježio rast od 30 posto godišnje, podaci su istraživanja.

Prema mišljenju Nouriela Roubinija postoji nada da će predsjednik Si Đinping, poput Deng Sjaopinga, najprije učvrstiti svoju moć i onda početi s odlučnim provođenjem strukturalnih reformi. „Ipak ostaje da se vidi hoće li Si svoju moć iskoristiti u dobre svrhe ili samo kako bi očuvao stabilnost postojećeg sustava i režima“, dodaje ekonomski stručnjak.

Michael Spencer iz Njemačke banke podsjeća da Kina sjedi na nevjerojatnoj gomili deviza, kojom može svakog trenutka intervenirati na deviznom tržištu, kao i da je dobro naoružana za druge opasnosti: „Kina je nagomilala rezerve od 3,8 bilijuna američkih dolara. Ona može deset, dvanaest godina kupovati dolare ili da ih deset, dvanaest godina prodaje, ako to poželi.“

Preporuka uredništva