1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Budućnost hrvatsko-srpskih odnosa

Baš kao što je i najavljeno, nitko iz hrvatskog državnog vrha nije prisustvovao svečanoj inauguraciji Tomislava Nikolića. No među cjelokupnim diplomatskim zborom se ipak našao i hrvatski veleposlanik u Beogradu.

Serbian 2012 presidential election winner Tomislav Nikolic poses for a picture in Belgrade May 17, 2010. Serbia faced political uncertainty on May 21, 2012 after the election of rightist Nikolic as president, casting doubt over the country's next government and unnerving a region that still firmly associates him with the bloody collapse of Yugoslavia. In a close-run vote marred by voter apathy, Nikolic defeated liberal Boris Tadic and broke an almost 12-year hold on power by the reformists who ousted Serb strongman Slobodan Milosevic in 2000. Picture taken May 17, 2010. REUTERS/Marko Djurica (SERBIA - Tags: POLITICS ELECTIONS)

Tomislav Nikolic

Odlaskom hrvatskog veleposlanika na Nikolićevu inauguraciju se očito željelo naglasiti kako službeni Zagreb neće zatezati odnose zbog dvojbenih Nikolićevih izjava nakon pobjede na izborima, već će pomno pratiti istupe novog srbijanskog čelnika i odlučiti kako se prema njemu postaviti. Tomislav Nikolić izjavio je kako će tijekom svog predsjedanja voditi politiku mira, stabilnosti i suradnje u susjedstvu te da će u interesu Srbije surađivati sa svima, i na istoku i na zapadu. Ustvrdio je i kako neće dopustiti da različiti pogledi na pojedine događaje iz prošlosti ugroze našu zajedničku budućnost.

Nema razlike između Nikolića i Tadića

Takve izjave za bivšeg šefa hrvatske diplomacije Toninu Piculu odraz su i činjenice što je cijela regija kao spojena posuda povezana Daytonskim sporazumom, a i drugim brojnim nitima. Baš kao i činjenicom da su oči Bruxellesa, Zagreba i regije uperene u Beograd kako bi se vidjelo hoće li se prekinuti s politikom koja je u prošlosti dovela do strašnih stradanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ali na kraju i u samoj Srbiji.

Povjesničar Ivo Banac za DW kaže kako je pomalo začuđen zbog službenih reakcija na Nikolića jer „ovo što Nikolić govori zapravo nije ništa novo". "Recite mi u čemu je razlika kada Boris Tadić veli: 'prijatelji dragi znamo da je Ruđer Bošković ipak bio Srbin'. Nije rekao da je Vukovar srpski grad, ali je rekao nešto dosta slično.“ Za Banca nema neke osobito bitne razlike između te dvojice političara, „s obzirom da sam vrh srbijanske politike zastupa teze koje su još uvijek u jednom kontinuitetu s velikosrpskim zamislima.“, te su krajnje kompromitirajuće za stabilnost u ovom dijelu svijeta. Zbog toga predlaže da se čeka promjena situacije, a dotle nastavi s približavanjem građana, gospodarstava, neometanom trgovinom itd., ali i da se pazi kako nikada, niti jedna politička koncesija, ne bi išla u smjeru dozvoljavanja velikosrpskih interesa.

Budući odnosi u znaku EU-a

Tonino Picula

Tonino Picula

I Banac i Picula pozdravili bi stvarnu transformaciju četničkog vojvode u tolerantnog demokratu, odnosno konverziju političara i političkih elita, koji su u svojim različitim razdobljima zagovarali dijametralno suprotne političke stavove. „Meni se čini da sve njegove konverzije na neki način svjedoče i o zemlji u kojoj je politički djelovao.“, kazao je Picula o Nikolićevim mjenama.

Što se tiče hrvatsko-srpskih odnosa, oni su bili delikatni i u vremenima kada nije bilo ovako velikih globalnih kriza, nastavio je za DW Picula te izrazio nadu kako se ti odnosi više neće vraćati u kameno doba.

Kad je u pitanju sama Hrvatska, naši sugovornici smatraju kako ona mora slijediti vlastitu politiku, čiji je neodvojivi dio i pomaganje onima, koji još uvijek nisu dio EU-a, da postanu članicama saveza što prije.